Na kišu je premijer Plenković zakoračio direktno
sa sastanka sa srbijanskim predsjednikom Vučićem
jer prioritetno treba riješiti problem negiranja hrvatskog jezika
u srpskim udžbenicima. Zbog toga je Beogradu upućena i prosvjedna
nota.
"Rekao sam mu da riješe ovo pitanje koje se tiče udžbenika za
osme razrede osnovne škole gdje se praktički negira hrvatski
jezik u tim udžbenicima", kaže predsjednik Vlade Andrej
Plenković.
"Nisu udžbenici, jedan je udžbenik. I to je samo stav srpske
Akademije nauke koja je napravila podjelu južnoslavenskih jezika.
Inače, nema tu uvreda, ali sam dobio materijal od
Plenkovića i mi ćemo dalje razmatrati to", kaže
predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Plenković je dodao kako misli da je Vučić svjestan da se tu treba nešto popraviti.
Riješiti, ponavlja, treba i pitanje 1800 nestalih u Domovinskom ratu
"Ta tema je jako važna, mi smo dostavili određene podatke
Beogradu i očekujemo informacije o tim podacima", kazao je
Plenković.
"Mi smo također željeli razgovarati o nestalim osobama, da se
pronađu rješenje za obje strane", kazao je
Vučić.
A Vučić se Plenkoviću požalio i na kako je
rekao, brutalnu kampanju koja se protiv Srbije vodi u Hrvatskoj.
No, tvrdi da to nema veze s istupima predsjednika
Milanovića.
"Što god bi netko rekao, on će da kaže to su portparole, i neću
da ulazim u to. Stvarno neću da ulazim u to tko će kome što da
kaže i tko će koga da uvredi. Mislim da moramo na drugačijem
nivou da razgovaramo i da pokazujemo poštovanje jedni prema
drugima", rekao je Vučić.
Na summitu je bio i hrvatski član Predsjedništva BiH
Željko Komšić. No, s njime premijer u četiri oka
nije razgovarao, jer je, kaže, stav Hrvatske o izmjenama izbornog
zakonodavstva u BiH - jasan.
"On ima svoju poziciju, mi svoju. Nismo mi imali sastanak
bilateralni, pozdravili smo se, razgovarali. On je čuo što sam ja
rekao, ja čujem što on govori. To su različiti koncepti i naravno
da je naša pozicija jasna. To je legitimna predstavljenost Hrvata
u najvišim tijelima", kaže Plenković.
Na samom summitu razgovaralo se o proširenju Unije na još šest zemalja Zapadnog Balkana
"Poruka Europske komisije je vrlo jasna. Zapadni Balkan je dio
iste Europe kao i Europska unija. Dijelimo istu povijest,
interese i vrijednosti. I duboko sam uvjerena, i istu sudbinu.
Europska unija nije cjelovita bez Zapadnog Balkana", rekla je
predsjednica Europske komisije Ursula von der
Leyen.
Ipak, uz topla obećanja - točan datum kada će se to članstvo i
ostvariti - nije definirano.
