Demografi već godinama govore o tome da stanovništvo Hrvatske stari, a sada upozoravaju, u slučaju da se negativni trendovi nastave, broj starijih od 65 dosegnut će čak milijun. Prema pisanju Glasa Slavonije, to je povećanje od oko 250.000 ljudi u odnosu na danas. Osim toga, broj stanovnika će pasti ispod četiri milijuna. U brojku od milijun starijih od 65 godina, onih od 80 i više godina bit će 250.000. Ovi podaci stoje u analizi podataka iz intervjua koji su prikupljeni 2015. godine u šestom valu studije "SHARE". Spomenuta studija je također i dio materijala koji su upućeni sudionicima novog vala istraživanja. Istraživanje se provodi u svim zemljama EU-a i u Izraelu, a voditelj SHARE projekta u Hrvatskoj je stručnjak iz područja makroekonomije sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Šime Smolić. Korist istraživanja kao i motive za Glas Slavonije objasnio je demograf Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Čipin, prvi suradnik na projektu.
06.09.2019., Zagreb - Stariji ljudi.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Nositelji politika u Hrvatskoj trebali bi biti zainteresirani za izazove koje za sobom donosi demografsko starenje jer će ono promijeniti način na koji danas funkcioniraju zdravstvena, mirovinska i socijalna politika. Politika se treba pripremiti kako odgovoriti na te izazove, a najbolji način pripreme je imanje znanstvenih podataka i istraživanja najveće kvalitete. Ključno je da političari znaju kako se te politike trebaju mijenjati, kako bi se prilagodile i zadovoljile potrebe starije populacije, koja i sama stari. SHARE će nositeljima politika biti kontinuirani monitoring i pomoći im da politike koje implementiraju budu na korist i u skladu s izraženim potrebama starije populacije. Na taj način rade mnoge zemlje u EU-u, a nama je drago što je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava spoznalo da će im uključivanje u ovu najveću europsku i svjetsku studiju o starenju biti od velike koristi. Jedna od prvih mogućih suradnji je na projektu nacionalne mirovine, gdje ćemo preko SHARE podataka moći pratiti njezinu implementaciju i učinke", objasnio je Čipin za Glas Slavonije.
Obrazovanje, radni staž, mirovina...
Podaci šestog vala istraživanja pokazuju da je od sto osoba starijih od 50 godina, njih 62 u braku te žive s bračnim partnerom, dok je svaka četvrta osoba udovac ili udovica. Otprilike šest posto osoba, od kojih najviše muškaraca, nije sklopilo brak. Ova analiza pokazala je i da muškarci žive kraće od žena te o tome govori podatak da je u toj populaciji svaki 12. muškarac udovac, dok su dvije od pet žena udovice. Samačkom životu u starijoj dobi sklonije su žene pa svaka treća živi sama, a svaki deseti muškarac živi sam. Čak 40 posto stanovnika Lijepe naše koji su stariji od 75 godina živi samo. Svaki četvrti Hrvat i Hrvatica stariji od 50 godina živi samo, što čini 23 posto.
Mirovina 27.08.2018., Zagreb - Mirovina. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Malo manje od dvoje žive djece u prosjeku imaju osobe starije od 50 godina. Najviše djece imaju Izraelci dok ih najmanje imaju Talijani. Muškarci stariji od 50 godina u Hrvatskoj, školovali su se dvije godine dulje od žena istih godina. No, ne ističe se po tome samo Hrvatska jer je sličnno i u drugim zemljama. Jedina iznimka je Švedska jer ondje žene studiraju duže. Udjeli žena i muškaraca s višim i visokim tercijarnim zanimanjem pokazuju velike razlike pa tako u Danskoj i Njemačkoj je skoro 40 posto muškaraca starijih od 50 s fakultetskom diplomom, dok ih je u Švedskoj 37 posto, a na žene otpada 45 posto. Mirovinu iz javnih izvora u Hrvatskoj prima gotovo od četiri do pet muškaraca i žena u dobi od 70 do 79 godina. U dobnoj skupini od 50 do 59 godina je 11 posto muškaraca u mirovini i 16 posto žena. Najdulji radni staž na trenutnom poslu imaju muškarci, ali u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Italiji dok to vrijedi za žene u Hrvatskoj, Italiji, Grčkoj i Sloveniji.
Novac kao prepreka da hrvatski građani rade što žele
U prosjeku je 2015. nominalno bogatstvo kućanstva iznosilo 50.000 eura u Poljskoj, a u Luksemburgu čak do 900.000 eura. Analiza je pokazala i velike razlike u vrijednosti nekretnina koje su u posjedu osoba starijih od 50 godina. Za usporedbu s Hrvatskoj, ako se računa da je prosječna vrijednost nekretnina 100, onda smo mi s indeksom 33 pri dnu, no nalazimo se iznad Češke, Slovenije i Poljske, piše Glas Slavonije. Na vrh su se smjestile Švedska, Švicarska i Luksemburg. Sedam od deset kućanstava u Hrvatskoj ima problema sa siromaštvom te muku muče s mjesečnim primanjima. Primjerice, Njemačka i Austrija nemaju takav problem jer tamo tek dva od deset kućanstava spaja kraj s krajem.
Nematerijalnu pomoć drugih članova kućanstva primilo je oko 40 posto ispitanika iz Hrvatske, dok je troje od deset njih primilo takvu pomoć od obitelji izvan kućanstva, susjeda i prijatelja. Svaki treći muškarac u Hrvatskoj i 40 posto žena starijih od 50 godina kazali su da ih nedostatak financijskih sredstava ne mogu raditi ono što bi željeli.
