Hrvatska u 2018. bilježi 2,4 posto manje stanovništva nego 2013. što znači da je u razdoblju od samo pet godina iseljavanje ostavilo velikog traga na državi. Ono što posebno zabrinjava jest da stanovništvo ne mogu zadržati niti veliki gradovi u kojima unatoč doseljavanju novih ljudi i dalje je veći broj onih koji su odselili.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u posljednjih pet godina u Hrvatsku doselilo nešto više od 88 tisuća stanovnika dok je istodobno državu napustilo 189 tisuća, piše Jutarnji list. Demografi strahuju što će se dogoditi i s ovako slabije naseljenim općinama i kako će se ondje u budućnosti organizirati život. To bi se moglo dogoditi općinama u Šibensko-kninskoj županiji poput Civljana i Ervinka koje su u pet godina izgubile 39,3, odnosno 37,8 posto stanovništva. To znači da je ovo područje u pet godina napustio svaki treći stanovnik.
Migracije i unutar i izvan Hrvatske
"Ove općine možda su u startu imale mali broj stanovnika, međutim uzevši u obzir na kojem se prostoru one nalaze, egzodus stanovništva ovdje za sobom ostavlja cijele dijelove Hrvatske koji su gotovo potpuno prazni. Za ono malo ljudi koji su ovdje ostali živjeti, život je izuzetno težak, da ne kažemo koliko je i skup s obzirom na to da ovdje nema javnog prijevoza, zdravstvene skrbi, trgovina i ostaloga", napominje demograf Anđelko Akrap za Jutarnji list.
Zbog iseljavanja mladih Slavonski Brod u posljednjih 6 godina izgubio 8% stanovništva 06.11.2018., Slavonski Brod - Autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu. Prema posljednjim objavljenim podacima Drzavnog zavoda za statistiku Grad Slavonski Brod u zadnjih sest godina izgubio je osam posto stanovnistva. Slicna situacija s iseljavanjem mladih obitelji je i s Pozegom i Siskom.
Kada je riječ o statistici, ona govori isključivo o doseljavanju iz inozemstva i iseljavanju u inozemstvo te pokazuje kako je u pet godina samo 96 gradova i općina zabilježilo rast broja stanovnika kao posljedicu doseljavanja. Čak njih 436 bilježi manje stanovništva zbog emigracije, a u njih 42 je 7,5 posto, a stopa emigriranja bilježi se u dvoznamenkastim brojevima. Ako se gleda centralizacija tada statistika uključuje unutarnju i vanjsku migraciju, tada dvoznamenkastu stopu pada stanovnika bilježi 137 gradova i općina. To pak znači da se svaka četvrta jedinica lokalne samouprave susrela s manjim brojem stanovnika zbog migracija unutar Hrvatske te u inozemstvo.
Premda postoje predrasude da od emigracije "pate" uglavnom manja mjesta, statistika DZS-a pokazuje da problem imaju i središta županija, dakle veliki gradovi.
Mladi napuštaju Hrvatsku, a bez njih nema razvoja
Gleda li se samo podatak o migracijama prema ili iz inozemstva, od 20 gradova je broj doseljenika promašio broj iseljenika u samo trima gradovima, a to su Split, Pula i Dubrovnik. Međutim, kada se u brojku uključe i statistički podaci o unutarnjim migracijama stanovnika, jedino Dubrovnik s 1,5 i Zagreb s 0,3 posto imaju pozitivnu stopu.
03.01.2018., Imotski - Stanovnici Imotske krajine svakodnevno u sve vecem broju napustaju svoja ognjista i odlaze na rad u inozemstvo. Na autobusnom kolodvoru podignut je zid neciste savjesti na koji se upisuju imena onih koji su otisli. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
"Podaci o velikim gradovima najbolje nam pokazuju kako Hrvatska nema nikakvu strategiju razvoja u prostoru te kako se život u našoj zemlji uglavnom koncentrira oko dva do tri velika grada. Nažalost, da nam prijeti takva slika poznato nam je najmanje posljednjih 70 godina, no usprkos svijesti da je zaustavljanje demografskog pada jedan kompliciran, dugoročni proces, nitko se njime nije odvažio pozabaviti", komentira za Jutarnji Anđelko Akrap, uz napomenu kako iseljavanje na razini zemlje od 2,4 posto u pet godina predstavlja katastrofu.
Akrap govori da je osobito zabrinjavajuće i problematično to što uglavnom odlazi mlađe stanovništvo bez kojeg nema daljnjeg razvoja. Geograf Nenad Pokos kaže da nova statistika DZS-a pokazuje kako je 75,5 posto teritorijalnih jedinica Hrvatske u razdoblju od pet godina zabilježilo negativnu migracijsku bilancu, što uključuje vanjsku i unutarnju migraciju.
Općina Sali ima rast stanovnika
"Po relativnom gubitku prednjače neke teritorijalne jedinice gdje su Srbi činili većinsko ili relativno brojno stanovništvo te gdje su brojni stanovnici brisani iz baze zbog fiktivno prijavljenog prebivališta ili su se stvarno odselili u druge države, ponajprije u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu. Takve teritorijalne jedinice su, primjerice, Gračac, s najvećom stopom negativne migracijske bilance u Hrvatskoj u tom razdoblju, slijedi Donji Lapac, Dvor, Ervenik, Krnjak, Vrhovine i slično. S druge strane su teritorijalne jedinice u istočnoj Hrvatskoj koja od ulaska u Europsku uniju bilježi najveće stope emigracije pa se tako po negativnoj migracijskoj bilanci na drugom mjestu u cijeloj Hrvatskoj nalazi općina Tovarnik s gubitkom od 22,8 posto stanovnika u odnosu na broj iz 2011. godine", zaključuje Pokos za Jutarnji list.
U općinu Sali ljudi doseljavaju
No, da ne bi bilo sve tako crno tu je i općina Sali s Dugog otoka koja bilježi rast broja stanovnika i to od 16 posto, a istodobno općina daje po 60 tisuća kuna svakoj obitelji koja dobije dijete. Bolja demografska slika također je na Visu gdje je broj stanovnika narastao za 6,5 posto dok njihova populacijska politika za svako treće dijete daje 60 tisuća kuna. Na općini Vir broj stanovnika porastao je za 14,2 posto, a općina za prvo dijete daje 7500 kuna, piše Jutarnji list.
U razdoblju od 2013. do 2018. migracije su izgledale ovako:
Pet gradova koji bilježe najveći pad stanovništva zbog iseljavanja u inozemstvo:
1. Hrv. Kostajnica (Sisačko-moslavačka) -17,8%
2. Knin (Šibenko-kninska) -16,5%
3. Županja (Vukovarsko-srijemska) -12,5%
4. Pakrac (Požeško-slavonska) -11,8%
5. Glina (Sisačko-moslavačka) -11,6%
Pet općina s više od 1000 stanovnika koje bilježe najveći pad stanovništva zbog iseljavanja u inozemstvo:
1. Biskupija (Šibensko-kninska) -29,3%
2. Gračac (Zadarska) -25,8%
3. Donji Lapac (Ličko-senjska) -22,5%
4. Dvor (Sisačko-moslavačka) -20,9%
5. Donji Kukuruzari (Sisačko-moslavačka) -20,5%
Pet gradova koji bilježe najveći rast stanovništva:
1. Novalja (Ličko-senjska) +9,3%
2. Vis (Splitsko-dalmatinska) +6,1%
3. Novigrad (Istarska) +5%
4. Nin (Zadarska) +4,6%
5. Stari Grad (Splitsko-dalmatinska) +4,4%
Pet općina s više od 1000 stanovnika koje bilježe najveći rast stanovništva:
1. Šolta (Splitsko-dalmatinska) +23,3%
2. Sali (Zadarska) +16%
3. Vir (Zadarska) +14,2%
4. Dobrinj (Primorsko-goranska) +13,2%
5. Podstrana (Splitsko-dalmatinska) +12,7%
