Jednoj bjelovarskoj školi račun za plin skočio je sa 140 tisuća kuna na 1,4 milijuna kuna, upozorio je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak i izazvao novu lavinu zabrinutosti oko plinske slike u Hrvatskoj tijekom predstojeće zime, a to je samo jedan od primjera poskupljenja plina za krajnje potrošače koja su dugo najavljivana, a ovih dana postaju stvarnost.
O tome što nam ti novi vrtoglavi računi otkrivaju o opskrbi plina i energetskoj slici Hrvatske razgovarali su novinari net.hr-a dekanom Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesorom sa Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku, dr.sc. Vladislavom Brkićem. Na pitanje jesu li dramatično više cijene plina pokazatelj ozbiljnih problema u nabavi i distribuciji plinom, rekao je da je na današnji dan prije samo godinu dana cijena plina na europskom tržištu bila je oko 28 eura/MWh dok je danas 270 eura.
"Lako je izračunati da se radi o skoro deset puta većoj cijeni. Porast cijene plina krenuo je i prije rusko-ukrajinskog rata nakon što su zemlje poput Kine, Japana i Indije prve izlazile iz tzv. lockdown perioda te je gospodarstvo trebalo plin, prije svega ukapljeni LNG, te ugljen. U to vrijeme plin je postizao veću cijenu na istočnoj hemisferi, tako da je većina LNG-a išla u tom smjeru. Međutim, početkom rata u Ukrajini te uvođenjem sankcija EU-a prema Rusiji, Europa je trebala biti svjesna da se njena ovisnost o ruskim energentima ne može riješiti preko noći. Osim toga, tu je i zelena tranzicija – a ona je dugotrajni proces koji dijelom također utječe na cijenu fosilnih goriva kroz nove namete, npr. naknada za ispuštanje CO2", rekao je Brkić.
Dodatno, ruski energetski div Gazprom čestosmanjuje isporuku plina putem Sjevernog toka-1 prema Europi. "Sve to dodatno stvara paniku vezano za sigurnost opskrbe i podiže cijene jer manja ponuda nosi veću potražnju, a veća potražnja – veće cijene", rekao je. Za Hrvatsku kaže da je sigurnost opskrbe plina neupitna, ali je pitanje po kojoj cijeni i tko će to na kraju platiti.
"Sigurnost možemo prikazati kao tronožac gdje jednu nogu čini domaća proizvodnja koja je najveći jamac sigurnosti, no ona čini manje od 30 posto potreba Hrvatske. Stoga je potrebno ubrzati priključenje novih bušotina, već istraženih kapaciteta u transportni sustav Hrvatske i to ubrzavanjem propisanih procedura izdavanja dozvola. Drugu nogu čini podzemno skladište plina koje će se prvi put oko 50 posto napuniti tzv. strateškim plinom, te je na taj način konačno prepoznata važnost skladišta koje može pokriti oko 15 posto naših potreba. Punjenje tog skladišta je dužnost HEP-a, na zahtjev Vlade RH. I treća noga je LNG terminal gdje RH mora preuzeti, odnosno kupiti, preostalu potrebnu količinu plinu, više nego što ima zakupljeno s ovih oko 25 posto kapaciteta", rekao je Brkić.
On je već u ožujku iznio zabrinutost hoćemo li imati dovoljno plina, odnosno, da je problem popunjenosti podzemnog skladišta plina (PSP) Okoli, te je rekao da je to točno, da je PSP Okoli služio za trgovinu, za kupnju i prodaju, a nije se razmišljalo o sigurnosti opskrbe u izvanrednim situacijama kao što je ova danas.
"Državno skladište svakako mora imati državne zalihe koje se kupuje kod povoljnijih uvjeta na tržištu što je sada i teško predvidjeti, a ne služiti samo za trgovinu. Nakon što je Vlada RH zadužila HEP d.d. tj. dala jamstvo za kredit za kupnju plina, naše skladište se počelo intenzivnije puniti. I prema planu bi trebalo biti puno 90 posto do početka ogrjevne sezone. To je oko 15 posto naših potreba, a i samo skladište ima svoja ograničenja što se tiče izlaznog kapaciteta tako da kod ekstremno niskih temperatura vjerojatno će morati doći do isključenja nekih industrijskih potrošača što se već događalo u prošlosti i protokoli su definirani kako bi građanstvo bilo sigurno", rekao je Brkić.
Ocjenjuje da je Vlada projektom LNG terminala i sadašnje proširenje kapaciteta za duplo, pokazuju da je Vlada napravila priličan iskorak, a to je da Hrvatska nije samo energetski objekt već i subjekt. "Naravno, LNG terminal je hrvatski, ali zakupljeni kapacitet je manjinsko hrvatski. Ipak, u svakom slučaju država može ispregovarati više i kontrolirati u slučaju za većim domaćim potrebama za plin. Ali nemojmo zaboraviti: i tu je bitna cijena", rekao je.
Smatra da je europski zeleni plan na staklenim nogama, da Hrvatska ima prednost jer nam sigurno ne prijeti nestašica plina, ali je sam pitanje koja će to cijena biti. Plin je i sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva pa je tako ugrožena i poljoprivredna proizvodnja. Uz sve ovo ne očekuje da će cijene plina biti veće od postojećih do kraja godine.
