Davor Štern za RTL.hr pojasnio zašto nije vjerojatno da potrese uzrokuje frakiranje nafte: 'Sjetimo se potresa iz 1880.'

I prije snažnih potresa koji su pogodili Zagreb u ožujku te Petrinju i okolicu u prosincu, u medijima se pisalo da oni nisu samo odraz prirodnih sila, već da čovjek može itekako utjecati na njih, posebice frakiranjem nafte. Potresi koji su tijekom prošle godine pogodili zagrebačko i sisačko-moslavačko područje potaknuli su bujanje raznih teorija zavjere, pa tako i ove o tome da frakiranje izaziva potrese.

Postojale su kontroverze

Na RTL.hr-a stigao je tako e-mail zabrinutog čitatelja s člancima koji su ranije pisani na temu ove metode vađenja nafte i prirodnog plina. U jednome se navodi primjer iz Velike Britanije u kojem su kompanija Cuadrilla 2019. godine morala prekinuti sve radove zbog potresa koji je navodno izazvala.

Pišu i da je drobljenje stijena pomoću visokotlačnih pumpi u dubini zemlje poremetilo stabilnost šireg područja u okrugu Lancashire te dodaju da bi se isto moglo dogoditi i u nekim hrvatskim županijama, među kojima je navedena i Sisačko- moslavačka.

gost rtl direkta /

Bivši direktor Ine Davor Štern za RTL je prokomentirao potonuće platforme: 'Ovo zvoni na uzbunu. Sve takve naše platforme se trebaju provjeriti'

gost rtl direkta /

Bivši direktor Ine Davor Štern za RTL je prokomentirao potonuće platforme: 'Ovo zvoni na uzbunu. Sve takve naše platforme se trebaju provjeriti'

Kontaktirali smo bivšeg direktora Ine Davora Šterna koji je za RTL.hr pojasnio da je metoda frakiranja nešto uobičajeno u svijetu, ali i da postoji razlika u postupku koji se provodi u SAD-u i onog koji se provodi na našem području. 

"I Ina ga koristi već više od 30 godina. To je utiskivanje u bušotinu, ciljano u naftonosne i plinonosne slojeve. Utiskuje se pod visokim pritiskom komprimirani zrak i smjesa kiselina i kemikalija, takozvani propant, koje proširuju pore i omogućavaju lakši dotok nafte ili plina u područje bušotine", objašnjava Štern.

Potresi 'izbijaju' na većoj dubini

Dodaje da su Amerikanci razvili malo agresivniji pristup hidrauličkog razbijanja slojeva, pri kojemu je prisutan jači pritisak. Doveli su puno moćnije kompresore i strojeve i puno jače kemikalije. Ta je metoda izazvala kontroverze, ali ne može se odmah povezati s potresima. 

"Dubine na kojima se primjenjuje ta metoda je tri do četiri tisuće metara, a vidimo da se potresi događaju na osam do 15 kilometara. Znalo je doći do miješanja slojeva u SAD-u zbog velikih pritisaka pa se recimo dogodilo da se spoji voda s plinom i zato se to ne radi u gusto naseljenim područjima", rekao je Štern. 

potresi objašnjeni /

Seizmolog Kuk za RTL: 'Često se događa da blizina potresa jednog područja aktivira druge rasjede'

potresi objašnjeni /

Seizmolog Kuk za RTL: 'Često se događa da blizina potresa jednog područja aktivira druge rasjede'

Frakiranje u Hrvatskoj je vjerojatno prisutno, ali nikako u američkom obujmu, stoga Štern smatra da poveznica između potresa i frakiranja vrlo vjerojatno ne postoji. 

"Nisam duboko u struci zaposlen pa ne mogu sa sigurnošću tvrditi, ali metoda koja se kod nas primjenjuje ne bi trebala biti uzrokom potresa. S obzirom na to da se potresi događaju puno dublje od ležišta nafte i plina, ne vidim veliku poveznicu, a treba imati i na umu da se u vrijeme velikog zagrebačkog potresa, koji se dogodio negdje oko 1880-ih, još nije radilo na nafti i na frakturiranju", ustvrdio je Štern.