Kao jedan od najveći društvenih problema današnjice česti se navodi korupcija. Ona je, nažalost, duboko ukorijenjena u naše društvo, a brojni političari iz dana u dan bore se protiv nje.
Među njima je i saborska zastupnica stranke Centar Dalija Orešković, koja u intervjuu za Net.hr povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, koji se obilježava 9. prosinca, govori o korupciji u Hrvatskoj te kako se ista može iskorijeniti iz ove države.
NET.HR: Često se u javnom prostoru progovara da je korupcija rak-rana našeg društva. Koliko smo kao zemalja okaljani ovim problemom?
DALIJA OREŠKOVIĆ: Imamo na vlasti političku stranku koja je pravomoćno osuđena za koruptivno kazneno djelo. Možemo li biti okaljaniji više od toga? Oni koji se prepoznaju u ovim prozivkama da su kao čitav kolektiv korumpirani, obično se bune pa ističu kako korupcija ima svoje ime i prezime. Točno je da svako koruptivno kazneno djelo ima svog počinitelja, ali kada se vidi da velik broj počinitelja koruptivnih kaznenih djela koji su povezani s obnašanjem neke javne dužnosti, od najviše državne pa do najniže lokalne razine ima člansku iskaznicu, uglavnom jedne te iste političke stranke, više ne može tvrditi da se radi samo o pojedincima, već o zajedničkom obrascu ponašanja, o sustavu vrijednosti koji je u HDZ-u prihvatljiv. Zna se valjda zašto netko postaje članom određene političke stranke, i što od svog članstva u toj političkoj stranci očekuje. U mandatu Andreja Plenkovića čija se vladavina kao agonija odužila, smijenjeno je na desetke ministara zbog korupcijskih afera, a niti ovi koji su ostali ne bi baš trebali spavati mirno i bez straha da i oni neće biti predmet preispitivanja od strane tijela kaznenog progona. Unatoč tome, podrška njihovih zastupnika u Hrvatskom saboru nije poljuljana, dapače, s vremena na vrijeme i naraste za kojeg žetončića više. Sama činjenica da i u ovom sazivu Hrvatskog sabora parlamentarnu većinu drže Uskokovi optuženici i žetončići, svjedoči o tome da je korupcija postala institucionalizirana i da je iz nekog ekscesa prešla u trajno, kronično stanje.
NET.HR: Korupcija se u zadnje vrijeme jako često veže uz vladajući HDZ. Je li HDZ jedini izvor korupcije u Hrvatskoj ili je problem zapravo puno dublji?
DALIJA OREŠKOVIĆ: HDZ je korupciju učinio normalnom pojavom. Naime, kada se u medijima pojavi vijest da je na javnoj nabavi robnih zaliha kukuruza pobijedila veterinarska stanica koja je ponudila 25% skuplju cijenu od tržišne, a na transakciji može zaraditi više od 40 milijuna kuna, ili da je javni natječaj za robnu zalihu 120 tona tjestenine vrijedan dva milijuna kuna raspisao tako da se na njega može javiti samo jedna tvrtka, očito od ranije poznata onome tko javni natječaj raspisuje, ili je javni natječaj za izradu aplikacije preračunavanje eura u iznosu od 275.000,00 kn dobila grupa izvođača, među kojima je i tvrtka šogorice nekog lokalnog HDZ-ovca, iako su takvu aplikaciju studenti jedne STEM radionice napravili u svega nekoliko sati bez utroška tolike svote novca, tome se nitko više ne čudi. Primjeri se svakodnevno množe i prisutni su na svim razinama upravljanja i odlučivanja.
No koliko god isticali da je vlast koruptivna, činjenica je da je ta vlast svoje mandate dobila na izborima, ne na silu, već uz izričito aktivno podržavanje jednog dijela birača, makar to iznosilo svega 16,4 posto biračkog tijela, te uz veliku pasivnost onog dijela biračkog tijela koji ne izlazi na izbore nemotiviran sadržajem koji dolazi iz redova oporbe. Time želim naglasiti da korupcija koju danas vidimo u institucijama i državnim tijelima, ima aktivnu i pasivnu podršku građana. Onoga dana, a to može biti već sutra, kada građani odluče da više ne žele živjeti u koruptivnoj državi, već toga dana država će se početi mijenjati. Na pitanje koje bi mnogi mogli ovdje postaviti, što može učiniti običan građanin, kada se čini da HDZ-u ništa ne može razjedinjena i slaba oporba? Za početak, uvjerena sam da mogu i jedni i drugi, pri čemu je prvi korak razbijanje tog mita da je HDZ nepobjediv. HDZ je već doživio teški poraz na lokalnoj razini u urbanim sredinama, primjerice u Splitu, a može se reći i u Zagrebu jer je HDZ bio s pokojnim Milanom Bandićem u vezi. Na isti način bit će pobijeđen i na nacionalnoj.
Dalija Orešković na 27. sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
Promjena se događa na izborima
NET.HR: Kako se izvući iz ralja korupcije? Mislite li da je promjena vlasti jedina stvar koja se mora dogoditi ili je nama kao društvu zapravo potreban potpuni 'reset' po pitanju shvaćanja i prihvaćanja korupcije?
DALIJA OREŠKOVIĆ: Iako se po anketama čini da za sada to HDZ-u ne smeta, uvjerena sam da će razmjeri korupcije koja iza HDZ-a ostaje, presuditi na sljedećim parlamentarnim izborima. No i kada HDZ napokon izgubi vlast, tko god došao na njegovo mjesto, država će i nadalje ostati koruptivna, jer je ustrojena, osmišljena i postavljena tako da na koruptivan način funkcionira, što znači da je za pobjedu na korupcijom nužno promijeniti njezine temelje, a temelj su Ustav, kroj izbornih jedinica i izborno zakonodavstvo u cjelini, teritorijalni ustroj te broj javnopravnih tijela s pogrešno definiranim ulogama. Drugim riječima, državu ćemo morati početi graditi ispočetka.
Promjena se u nenasilnim uvjetima događa na izborima, a parlamentarni izbori, čak i oni redovni nisu tako daleko. Bitno je da se već danas građani civilizacijski opredijele da žele nešto drugo, da ne žele više živjeti u HDZ-ovoj državi. Ako se već sutra odlučimo da nam je nakon 30 godina propadanja Hrvatske zbog koruptivnih navika dosta takvog života, tada će se HDZ već sutra polagano krenuti ka svojoj silaznoj putanji koja će sama od sebe pretvoriti u poraz i gubitak vlasti.
NET.HR: Među nama je, nažalost, korupcija djelomično i društveno prihvatljiva, odnosno birači prelaze preko nekih slučajeva korupcije u manjim sredinama, pravdajući postupke lokalnih političara riječima "On je krao, ali je i nama dao". Koliko je takva retorika opasna i pogubna za Hrvatsku, ali i za nas kao društvo?
DALIJA OREŠKOVIĆ: Najveću štetu ovoj državi HDZ nije napravio korupcijom i krađom, već razaranjem društvenih moralnih vrijednosti. Prihvaćanje korupcije kao nešto što se ne osuđuje, kao nešto u čemu oni najgori prolaze bez realnih i primjerenih posljedica, ubija sveukupni prosperitet. Zašto bi se itko trudio u životu uspjeti na temelju vlastitog znanja, truda, upornosti, rada, kada postoji brži i lakši put? Kao što jedna trula jabuka kvari cijeli sanduk, tako i svako koruptivno kazneno djelo, bilo ono malo ili veliko, ako se iz društva ne otkloni kao nešto što izaziva prezir, postaje dio svakodnevice i načina života na određenim prostorima. Takva društva osuđena su na propast, jer oni koji su moralno i intelektualno vrijedni, oni koji su pošteni i radišni, u takvom društvu neće moći pronaći za sebe mjesto. Hrvatska je već otjerala na stotine tisuća svojih ljudi u naponu njihove radne snage, s njima smo izgubili dio naše produktivne budućnosti. Pored smjene HDZ-a, jedini način da spasimo ono što se još može spasiti i da preokrenemo smjer iz daljnjeg propadanja u napredak, je promjena našeg društvenog gledanja na sva koruptivna kaznena djela. Za njih ne smije biti nikakvih opravdanja.
NET.HR: Kako se u ovim okvirima danas boriti protiv korupcije?
DALIJA OREŠKOVIĆ: Prevencija je najbolji lijek. Vrlo mali postotak koruptivnih kaznenih djela se uopće otkrije. Od onih za koje se i sazna, iz neobjašnjivih razloga, tek manji broj se obuhvati optužnicama, još manji doživi pravomoćnu osudu, a čak i tada, malo i rijetko se onaj iznos koji je otuđen iz javnog proračuna ili je stečen koruptivnim kaznenim djelom, vrati u proračunska sredstva. Dovoljno je pogledati primjer Ive Sanadera. Od 10 milijuna eura mita, za 5 se niti ne zna kako su mu plaćena, a onih pet koje je za Ivu Sanadera čuvao Robert Ježić, pogubili su se u raznim transakcijama kao u bermudskom trokutu. Nikad ih proračun Republike Hrvatske vidjeti neće, a sveukupna nacionalna šteta od predaje Ine na upravljanje Mađarima ne može se niti zamisliti. Stoga je najuspješnija borba protiv korupcija ona u kojoj se nečije koruptivne namjere spriječe na vrijeme.
Evo, povodom obilježavanja međunarodnog dana borbe protiv korupcije podsjećam da sam upravo s ciljem sprječavanja koruptivnog kaznenog djela, predložila Hrvatskom saboru da zabrani Vladi RH da MOL-u isplati iznos od 238 milijuna eura na ime naknade štete na temelju izgubljene arbitraže. Naime, nakon pravomoćnosti presude protiv Ive Sanadera, smatra se da su apsolutno ništetni ugovori koji su nastali kao posljedica kaznenog djela, pa time i ugovori na kojima se temelji arbitražna odluka. S obzirom na to da ne postoji valjani pravni temelj za isplatu ovako velikog iznosa, ali očito postoji namjera Vlade, Vlada je pokušala osigurati si alibi, time što je navodno pribavila mišljenja DORH-a i Katedre za međunarodno privatno pravo pravnog fakulteta u Zagrebu. Već duže od mjesec dana ta mi mišljenja Vlada i resorni Ministar gospodarstva i održivog razvoja odbijaju dostaviti, iako su to dužni. Sada navodno traže nova mišljenja drugih pravnih fakulteta, pretpostavljam da će pitati one kojima će se isplatiti dati mišljenje kakvo ovoj Vladi i treba. No bilo kako bilo, tvrdim da bi isplata MOL-u predstavljala čisto pogodovanje, bez pravnog temelja i pokrića. S s obzirom da se taj novac još uvijek nalazi u državnom proračunu, moglo bi se spriječiti da do isplate tih sredstava i dođe. Ako se to ipak dogodi, smatram da postoj povod i razlog za preispitivanje kaznene odgovornosti Andreja Plenkovića i resornog ministra Davora Filipovića.
Dalija Orešković u Hrvatskom saboru
Nema političke volje za borbu protiv korupcije
NET.HR: Koje biste primjere korupcije i koruptivnog ponašanja u Hrvatskoj izdvojili kao najveće i najopasnije?
DALIJA OREŠKOVIĆ: Najopasniji su oni za koje se po pasivnosti i sporosti u postupanju nadležna državna tijela prave kao da ne postoje, a najveći su oni čiji su nositelji politički najutjecajnije osobe. Oba ova kriterija ispunjena su primjerice kod ministara Marija Banožića, predstojnika Ureda Vlade Zvonimira Frke Petešića, a u određenoj mjeri i u odnosu na predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića. Naime, ne tako davno zviždačica Maja Đerek navela je kako su navedeni dužnosnici koristili svoje položaje kako bi intervenirali u postupanje tvrtke Državne nekretnine d.o.o. Zvonimir Frka Petešić ishodio je obnovu stana mimo procedure, Mario Banožić si je kao ministar državne imovine omogućio korištenje značajno većeg stana od onog na kojeg bi imao pravo, a predsjednik sabora je urgirao kako bi pomogao poduzetniku poznaniku da mu se ne naplati zakupnina za poslovni prostor u državnom vlasništvu.
S obzirom na to da je nedavnu pravomoćnu presudu protiv Nade Čavlović Smiljanec, bivše ravnateljice Porezne uprave, očekujem da će se DORH i USKOK u pravnim kvalifikacijama držati istih kriterija za pokretanje postupka, te da će potom sudovi suditi po istim pravnim kriterijima i načelima. Financijski se ovdje radi o praktički zanemarivim iznosima, posebice ako se stave u omjer s krađom milijarde, a možda i dvije milijarde kuna iz Ine kroz preprodaju plina koju je proveo Damir Škugor. Ali kvalifikacija ostaje, zato što se radi o osobama na pozicijama najviše političke moći, u odnosu na koje svojim nepoduzimanjem i nečinjenjem DORH i Uskok šalju poruku da političkim moćnicima sustav ne može ništa.
Pored navedenog, kao opasne i velike primjere koruptivnog ponašanja navodim sve ono što zakonima i drugim propisima učinimo zakonitim, iako je golim okom vidljivo da se radi o koruptivnoj praksi, kao što je to bio način na koji je Borg skupina osmislila lex Agrokor, pa ga kroz saborsku proceduru samo provela, i na njemu basnoslovno zaradila.
NET.HR: Kada već ne možemo sami riješiti problem korupcije, mogu li institucije EU-a pritisnuti nas da se uhvatimo u koštac s tim problemom?
DALIJA OREŠKOVIĆ: EU institucije mogu biti vrlo učinkovite kod nadzora korištenja europskih fondova, kao što pokazuje slučaj Gabrijele Žalac, bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a, ali u svim drugim slučajevima, svoju korupciju možemo i moramo riješiti sami. Činjenica je da dok je HDZ-a na vlasti, neće biti političke volje koja će institucijama stvoriti uvjete da svoje zadaće obavljaju onako kako bi trebale. Primjerice, kakve rezultate možemo očekivati od USKOK-a u procesuiranje ove poplave velikih korupcijskih afera, kad u čitavom USKOK-u radi svega 33 pravosudna djelatnika? Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa HDZ je praktički za duplo povećao budžet, ali im je oduzeo ključnu i glavnu ovlast donošenja odluka o povredi načela djelovanja, slijedom čega je uloga tog tijela postala marginalna i svela se administriranje imovinskih kartica. Nužna će biti promjena arhitekture čitave države i redefiniranje pojedinih institucija, a potom jačanje njihovih kapaciteta, kako po ovlastima tako i po kadrovima. Kao što sam već ranije navela, sve polazi od odluke građana u kakvoj državi želimo postati, a potom i znanja kako to i ostvariti. Koristit ću ovaj mandat saborske zastupnice da do sljedećih parlamentarnih izbora govorim upravo o tome.
Korupcija uzrok lošeg standarda
NET.HR: Koliko su ovakvi dani, kao što je primjerice današnji Međunarodni dan borbe protiv korupcije, važni da se ljudi osvijeste o ovom velikom problemu?
DALIJA OREŠKOVIĆ: Današnji dan iskoristila bih da se zahvalim požrtvovnim istraživačkim novinarima i zviždačima, na njihovom radu, trudu i rezultatima, na njihovim profesionalnim i životnim pričama. Pozivam ih da ne odustaju, iako se čini da je sustav uvijek na suprotnoj strani i da je svaka njihova bitka unaprijed izgubljena. Nije. Svako otkrivanje korupcije, samo po sebi pobjeda je i korist za društvo u cjelini, čak i kada pravosuđe zakaže i ne nastavi tamo gdje uloga medija i zviždača prestaje. O korupciji kao fenomenu i svim pojavnim oblicima korupcije, ne smijemo pričati samo jedan dan u godini, već svaki dan, sve dok se u potpunosti ne iskorijeni u ovom obliku u kakvom postoji danas.
NET.HR: Možemo li za korupciju kazati da je najveći problem u Hrvatskoj te izvorište svih ostalih problemima s kojima se borimo?
DALIJA OREŠKOVIĆ: Korupcija uzrokuje loš životni standard naših građana i razlog je zbog kojeg ne mogu ostvariti svoja prava i interese onako kako im to Ustav RH i zakoni jamče. Stoga je borba protiv korupcije zapravo borba za bazičnu pravednost koje u Hrvatskoj odavno nema. Ovakvu državu ne želim ostaviti u nasljeđe generaciji svoje djece. Otuda izvire motivacija mog političkog angažmana.