Iako Izborni zakon obvezuje stranke da na kandidacijske liste za parlamentarne izbore uvrste najmanje 40 posto žena, u prošlom je sazivu Sabora primjerice bilo manje žena nego prije 20 godina. Sustav koji bi trebao omogućiti rodnu ravnopravnost u parlamentu, čini se nazaduje, pa se postavlja pitanje, je li sustav kvota dobar ili loš? Osim toga, stranke same slažu kandidacijske liste, pa je moguće da će žene na njima biti samo kako bi se zadovoljila forma. To, naravno, vodi i do pitanja jesu li žene u domaćoj politici dovoljno utjecajne i zastupljene.
"HDZ podupire da što više žena bude na listama. U EU parlamentu imamo 50 posto kolega i kolegica. U Saboru se radi na tome da se što veći broj žena uključi. Imamo i žene na visokim pozicijama u europskim institucijama", istaknula je u sinoćnjem Otvorenom HDZ-ova Nikolina Brnjac.
Mirela Ahmetović iz SDP-a smatra da muškarci ženama otvaraju vrata politike, no žene svojim kolegicama baš i ne: "Postoci govore da se prilikom konstituiranja Sabora nađe tek dvanaestak posto žena. Uobičajeno je da se žene stavljaju na dno lista, vjerojatno jer je percepcija da oni mogu bolje obavljati posao. SDP je napravio iskorak, mi ćemo imati sigurno podjednako zastupljenih žena i muškaraca. Mi afirmiramo rodnu ravnopravnost."
Protiv kvota
Iako su na suprotnim stranama političkog spektra, Ruža Tomašić iz Domovinskog pokreta i Dalija Orešković iz Stranke s imenom i prezimenom dijele mišljenje da sustav kvota u Saboru nije rješenje za istinsku rodnu ravnopravnost.
"Onda ona ne misli svojom glavom, već je tamo da diže rukicu. Puno je bolje da se žena izbori jer ona ima i svoje ja. Ako nekoga dovedete on će vas slušati. Treba pozitivnije pristupiti, ženama politiku treba demistificirati. Ne idu samo pokvareni ljudi u politiku, a problem je i u ambicioznosti. Muški su uništili ovaj svijet, možda bi ga mi sada trebali voditi 2000 godina da ga popravimo", smatra Tomašić.
"Vidi se kakav odnos prema ženama imaju dvije vodeće političke stranke. Sve dok ćemo žene tretirati kao ukras, ne cijeneći ih kao ravnopravne, ništa se kroz sustav kvota neće dogoditi. Nazvala bih te muškarce kukavicama koji se boje da će im žene nešto poremetiti, boje se njihove sposobnosti i snage. Za razliku od tih stranaka, u nekim manjim opcijama na liderskim pozicijama ima jako puno žena", istaknula je Orešković te odmah dobila kritiku HDZ-ove Brnjac koja je rekla da su sve žene svojim radom došle na istaknute pozicije te kao primjere navela Mariju Pejčinović Burić i Dubravku Šuicu.
Orešković je dodala da na HDZ-ovim listama nema niti jedne žene na vodećim pozicijama, što je u emisiji potegnulo pitanje stavljaju li se žene namjerno na niže pozicije na listama ili jednostavno nemamo dovoljno kvalitetnih političarki?
"Ne mislim da se ciljano stavljaju nisko na listu. Što se tiče Mosta, ja sam nezavisna kandidatkinja i bit ću nositeljica u petoj izbornoj jedinici. Nikada u životu se nisam osjećala podređeno. Dobro je da žene budu u politici jer imaju drugačiji pristup od muškaraca. Sama kvota neće značiti ništa, ako neće biti kvalitetnih ljudi, ističe Marina Budimir s liste Mosta te je istaknula da je na prošlim izborima imala trojicu muških protukandidata u svojoj izbornoj jedinici te ih pobijedila.
Bitno je tko što nosi
Iako estradizacija u politiku donosi brojne fenomene, jedan od njih je i navala fotoreportera na saborske zastupnice, koji svojim fotografijama obznanjuju što su one odjenule.
"Rekla bih da se pokušava doći do toga. Mene su stavljali na naslovnice kao najgore odjevenu ženu. Mene to ne smeta, ne bavim se politikom na način na koji se bavi većina prisutnih dama ili općenito žena u politici. Mi smo na terenu 10 sati dnevno, sedam dana tjedno. Nije mi bitno kako sam odjevena. Ako netko zna kako je biti u politici žena, mislim da znam ja, doživjela sam svakojake udare i medijske napade", istaknula je Vladimira Palfi iz Živog zida, dodavši da joj je strašno što se o njoj piše kao o "Sinčićevoj ženi", iako je ona prije njega ušla u politiku i vodila mu kampanju.
'Agresivnost' i podrška
Ruža Tomašić je rekla da bi se žene trebale međusobno podupirati, neovisno o stranačkim "bojama" i istaknula kako će koalicija Domovinskog pokreta imati tri nositeljice lista u izbornim jedinicama. Nikolina Brnjac je istaknula kako je bitno napraviti posao, neovisno o tome radi li ga muškarac ili žena te je otkrila da HDZ ima samo jednu nositeljicu lista. Mirela Ahmetović je ostala tajnovita te poručila da će Restart koalicija objaviti svoje liste u subotu i da će se tada vidjeti koliko imaju nositeljica lista.
Tomašić je naglasila da bi žene trebale biti malo "agresivnije" i da ne očekuju da će ih itko igdje postaviti, a Orešković smatra da je problem u društvenoj percepciji i odnosu prema ženama te dodala da one zbog uloga u obitelji često ne mogu uskladiti obiteljske i profesionalne odnose.
Na kraju su otkrile čime će se baviti, ako nakon izbora uđu u Sabor. Marina Budimir će se zalagati za bolje zdravstvo, pravosuđe, organiziranu državu te podizanje obrazovanja na viši nivo i oporavak gospodarstva. Ruža Tomašić će se baviti ribarstvom, poljoprivredom i policijom, Palfi se nastavlja baviti deložacijama i humanitarnim temama, Orešković je naglasila da će raditi tako da će se žene same htjeti pridružiti njenoj stranci, a u fokusu rada Mirele Ahmetović bit će borba protiv korupcije. Nikolina Brnjac stavila je naglasak na regionalnu politiku i regionalni razvoj.
