U trećem dijelu Crobarometra za veljaču, istraživanja političkih preferencija građana koje objavljuje Nova TV, izneseni su rezultati ankete o izborima za Europski parlament koji će biti održani koncem svibnja.
Na tim će izborima birači u Hrvatskoj po treći puta birati svoje eurozastupnike. Dnevnik Nove TV donosi prvo istraživanje rejtinga stranaka ili onih koalicija koje su najavile izlazak na izbore 26. svibnja, uz napomenu da neke koalicije nisu još ni formirane te će one biti obuhvaćene u idućim istraživanjima.
Sve u svemu, da su danas izbori za Europski parlament, HDZ bi dobio 29,6 posto potpore birača. SDP bi bio na drugom mjestu s 15,7 posto potpore birača. Živi zid je treća opcija s 9,4 posto, a Amsterdamska koalicija trenutačno uživa 7,2 posto potpore birača.
U borbu za mandate ušle bi još i stranka Milana Bandića, koja ima potporu od 5 posto, a za izborni prag bori se i Most s 4,9 posto te stranka START s 4 posto. Ostale stranke, prema istraživanju, nemaju velike šanse i sve zajedno, od ljevice do desnice, imaju 16 posto potpore, a neodlučnih je 8,3 posto birača.
Unatoč mogućim značajnim promjenama do samih izbora te činjenici da statistička pogreška uzorka može značajno utjecati na rezultate, ako se trenutačno stanje analizira D'Hontovom metodom, po kojoj će u konačnici biti raspoređivani mandati u Europskom parlamentu, HDZ bi u ovom trenutku imao čvrstih pet mandata, SDP tri mandata, a Živi zid i Amsterdamska koalicija po jedan.
Za preostala 2 mandata bi se borili HDZ, koji u nekim kombinacijama može čak i do oba preostala mjesta, te stranke Bandić Milan 365, Most, Živi zid i START. No, kampanja još nije službeno ni počela, ne znaju se niti konačne koalicije i kandidacijske liste, a na rezultate će u velikoj mjeri utjecati izlaznost i uspješnost motiviranja svojih birača da odu na biralište. Sve je, dakle, još nepoznato i neizvjesno, a jedino je sigurno da predstoji zanimljivo političko proljeće.
U Crobarometru se istraživalo i tko su birači stranaka i koalicija koje bi, prema ovim rezultatima, trebali dobiti zastupnike u Europskom parlamentu. HDZ-ovi birači uglavnom su više zastupljeni među biračima starijima od 60 godina (34 posto), onih sa završenom osnovnom školom (52 posto) te među biračima u Slavoniji i Dalmaciji (42-44 posto).
SDP-ovi birači također su više zastupljeni među biračima starijima od 60 godina (26 posto), među onima sa srednjom školom (18 posto) te više birača mogu dobiti u Zagrebu i okolici (28 posto).
Živi zid može uglavnom računati na birače mlađe od 30 godina (24 posto), one sa srednjom školom (13 posto), a najviše glasova mogu dobiti u Sjevernoj Hrvatskoj (12 posto) te Lici i Banovini (19 posto).
Birači Amsterdamske koalicije također više spadaju u stariju populaciju i to među birače iznad 60 godina (10 posto), one sa visokim obrazovanjem (14 posto), a na berbu glasova mogu računati u Istri i Primorju (28 posto).
PREDSJEDNICA JOŠ UVIJEK NAJPOPULARNIJA POLITIČARKA U HRVATSKOJ: Sinčić joj je za petama, SDP-ovaca nema na vidiku