Cijene stanova padat će još više zbog poreza na dobit

21.6.2010.
18:26
VOYO logo

arti-201006140158006Premijerka Jadranka Kosor najprije je na sjednici Vlade 12. lipnja najavila da će se najesen krenuti s oporezivanjem vlasništva nad imovinom, što je protumačeno kao najava oporezivanja svih stanova i kuća, da bi nekoliko dana kasnije ministar Ivan Šuker pojasnio da bi se klasični porez na imovinu mogao uvesti tek za dvije, tri godine, kad se pročiste zemljišne knjige i zaživi OIB, piše Jutarnji list.

Vlada će najesen izmijeniti dosadašnji način oporezivanja vikendica, automobila i jahti tako da će osnovni kriterij oporezivanja biti njihova vrijednost, pojasnio je Šuker.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Procjenjuje se da više od pola nekretnina u Hrvatskoj nije uknjiženo na pravog vlasnika, a tek se radi na stvaranju ZIS-a, Zajedničkog informacijskog sustava koji će objediniti podatke iz 109 gruntovnica i katastara. Osim poreza na vikendice, kojeg se godišnje ubere oko 70 milijuna kuna, lokalne zajednice naplaćuju komunalnu naknadu koja se smatra oblikom poreza na imovinu.

Čak 88,5 posto obitelji u Hrvatskoj, prema posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku iz 2009. godine, živi u vlastitom stanu. Nije to samo posljedica otkupa društvenih stanova naslijeđenih iz socijalizma, jer velika većina, 74 posto obitelji, živi u kućama, a 26 posto u stanovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Ogromna je imovina kod nas uložena u nekretnine. Mnogi su svoju imovinu sakrili u nekretnine kako ne bi platili porez. Čak su i tvrtke, kako ne bi platile porez na dobit od 20 posto, kupovale stanove. Procjenjuje se da je oko 35.000 stanova u Zagrebu, ili 60 posto svih novogradnji kupljeno kao investicija, a ne za stanovanje'', upozorava dr. Gojko Bežovan, stručnjak za stambenu politiku.

arti-201006210408006Tako kupljeni stanovi održavaju nerealno visoke cijene nekretnina, ali i najamnina, jer većinom zjape prazni. Čak 26.500 stanova u Zagrebu s plinskim brojilom plin uopće ne troši, što znači da u njima niko ne živi, a kad im se doda procijenjeni broj stanova bez plinskog brojila, broj praznih se penje na 35.000. Kad bi se počeo plaćati porez na imovinu, vlasnici bi bili prisiljeni razmisliti isplati li im se ipak uložiti novac u nešto drugo, a stan prodati. Tako bi onima kojima stan treba, mladim obiteljima, stan postao dostupniji, piše Jutarnji list.

Prethodni članak:

arti-201006070848006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo