Novi udar na džepove građana! Cijene hrane već su sad na najvišoj
razini u gotovo sedam godina, a uskoro bi mogle ići još
gore.
Jedan od razloga je teško stanje u stočarstvu uzrokovano
poskupljenjem žitarica i stočne hrane, zbog čega poljoprivrednici
traže hitnu intervenciju Vlade.
U posljednjih godinu dana najviše su porasle cijene ulja i masti
Prije kupnje okrene se svaka kuna jer život, kažu građani,
nikad nije bio skuplji. "Primijetila sam da je hrana abnormalno
poskupila i da nema šanse da se može preživjet mjesec sa nekom
normalnom plaćom", kaže Verica Milošević i
Zagreba. Dok Razija Nose kaže kako joj još teže
pada kad vidi one koji ne mogu ništa kupiti, nego samo gledaju i
obilaze okolo.
Stoga i ne čudi da se kupci češće odlučuju za jeftiniju i manje
kvalitetnu hranu. "Prevrću svaku kunu i sve im je skupo, i onda
vam kupuju i nekvalitetnu i svakakvu robu, jer im je stvarno
teško", ispričala je Đurđa Đurinić, prodavačica na zagrebačkoj
tržnici.
Potvrđuju to i brojke Državnoga zavoda za statistiku. U posljednjih godinu dana najviše su porasle cijene ulja i masti za 4,7 posto. Više plaćamo kruh i žitarice za 0,4 posto. S druge strane, cijene ribe i plodova mora pale su za 1,8 posto, a slatkiša za 0,1 posto.
"Nekih poljoprivrednih proizvoda na žalost uslijed klimatskih
promjena i suša i nevremena s kojima smo pogođeni ima manje i to
se vidi na tržnicama po cijenama. Sama inflacija u Hrvatskoj ove
godine neće biti na zabrinjavajućoj razini", rekao je ministar
Tomislv Ćorić.
Realna potrošačka košarica tročlane obitelji iznosi oko 10 tisuća
kuća. Za većinu takav budžet uskoro neće biti dostatan. "Tako da
se uvijek događa ona klasična priča. Na jednoj strani onaj koji
proizvodi prođe loše, na drugoj strani krajnji kupac prođe loše,
a u sredini različiti mešetari, prekupci, nakupci, jedino
oni dobro zarade", tvrdi Krešimir Sever,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Na dramatičan rast cijena sirovina upozorili su i predstavnici
Hrvatske poljoprivredne komore koji bilježe enormne gubitke.
"Troškovi proizvodnje su otprilike 30 posto veće nego što je cijena po kojoj prodajemo svoje proizvode, a perspektiva u odnosu na ovakvu sušu i cijenu žitarica koja je otišla u godinu dana sa 70 posto gore naprosto nema", rekao je Zvonimir Širjan, predsjednik Odbora za tovno govedarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Zadnji trzaji hrvatske poljoprivrede
Tako je primjerice cijena pšenice u odnosu na svibanj prošle godine porasla za gotovo 22 posto, a tona kukuruza skuplja je za nešto više od 37 posto.
"Stočar mora imati zemlju, pa bi bio manje ovisan o onima koji trguju žitaricama", kaže Stjepan Kušec, predsjednik Odbora za svinjogojstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
"Ovo su zadnji trzaji hrvatske poljoprivrede, jer svi inputi rastu a samo je naš proizvod ostao. Ostalo nas je još malo, tako da nisam optimist i ne znam kako će završiti", rekao je Miško Šklempe, predsjednik Odbora za sustav krava-tele pri HPK.
Stoga od Vlade traže hitne mjere pomoći kako ne bi došlo do još
većeg rasta cijena za potrošače.
