Crni ponedjeljak utjecao je na trgovanje na burzama diljem svijeta. Povijesno loš rezultat zabilježen je na Wall Streetu, ali i u Zagrebu.
- Cijena nafte drastično pala, zašto nije i cijena goriva? Pogledajte što sve plaćate u litri benzina
- Veliki vodič o koronavirusu: internet je prepun informacija, ove su točne
Cijene dionica pale su zbog velikog i iznenadnog pada cijena nafte koji je dodatno pojačao negativne efekte koronavirusa. Svjetska gospodarstva već su počela s protumjerama, no Hrvatska vlada zasad samo prati situaciju bez konkretnih poteza.
Burzovni index na Wall Streetu strmoglavio se za sedam posto, što je najveći dnevni pad od 2008. Takav trend pratile su burze od Kine do Europe, a "crni ponedjeljak" zabilježila je i Zagrebačka burza.
"Zabilježili smo jedan, rekla bih, povijesno veliki pad. Ne sjećam se kad smo u jednom danu imali pad od 10 posto", rekla je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Burze je potresao ekstremni pad cijena nafte od čak 30 posto. Pad cijena nafte na svjetskom tržištu uzrokovala su tri simultana događaja. Sjedinjene Američke Države povećale su proizvodnju i izazvale višak nafte na svjetskom tržištu. Da bi zadržala cijenu, Saudijska Arabija je od Rusije zatražila smanjenje proizvodnje.
"Rusija se s time nije suglasila, a onda je Saudijska Arabija postupila suprotno, gurnula je velike količine iz svojih zaliha na tržište i cijene su pale", pojasnio je naftni stručnjak Igor Dekanić.
A na suficit ponude nadovezao se deficit potražnje uzrokovan smanjenjem potrošnje zbog koronavirusa. Niže cijene goriva zadovoljit će vozače, ali ne i Vladu.
"Kratkoročno će to predstavljati, ja bih rekao, smanjenje javnih prihoda", dodaje Dekanić.
Prema izračunu portala vijesti.hr kroz trošarine i poreze državi ide čak 61 posto od svake kupljene litre benzina, 57 posto od svake litre dizela i 47 posto od svake litre autoplina.
Epidemija virusa i alarmantne promjene na naftnom tržištu zabrinule su i svjetske ekonomiste. UN upozorava da će gubitak za svjetsku ekonomiju iznositi više od bilijun dolara. Najveći udarac mogla bi primiti Europa.
Zato je Njemačka već počela poduzimati antirecesijske mjere. Skratit će radno vrijeme kako bi osigurala stalnu proizvodnju te će u gospodarstvo "upumpati" 12 milijardi eura. Susjedna Slovenija će na neutraliziranje negativnih efekata potrošiti milijardu eura. A Hrvatska zasad samo promatra što drugi rade.
"I mi također promišljamo na tom tragu, međutim nedostaje nam svima skupa jedna ključna varijabla. Nitko ne može procijeniti kolika je duljina, odnosno dubina, pa samim time i efekt cijele ove situacije", ističe ministar financija Zdravko Marić.
Koje su prve konkretne mjere i kad ćemo ih primijeniti, Marić još ne otkriva, ali zna koja je posljednja.
"Pa što se tiče poreznog sustava, to nam u ovom trenutku, ako se misli da dođe do toga da je pad gospodarske aktivnosti smanjen i da bismo onda sukladno tome išli na povećanje poreza, ja bih na tu mjeru gledao kao jednu od zadnjih."
No, ako se ubrzo ne počne djelovati, ekonomski efektivirusa mogli bi imati dalekosežnije posljedice od same epidemije.
Cijeli intervju ministra Zdravka Marića za RTL možete pogledati i pročitati OVDJE.
