Do početka nove školske godine nije ostalo još puno vremena, premda epidemiolozi smatraju da do početka ima još puno. O tome kada će se sigurno znati kako će izgledati početak školske godine govorio je glavni savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin.
Kako on ističe, sve bi se trebalo znati kroz tjedan dana, a prve informacije će dobiti ravnatelji škola.
"Prošle je školske godine izborna nastava bila online, a mnogi su od nje odustajali. To što ste spomenuli je samo jedna od mjera koja se razmatra na stolu. Je, istina je da razmišljamo o tome i raspravljamo da bismo dopustili da se izborna nastava ne odvija kao prošle godine nego da bude uživo. Pretpostavka za to je da se dopusti miješanje grupa“, rekao je Pavičin za RTL Danas.
'Balončići' ostaju i dalje
Upitan znači li to da nema balončića te što je s dopunskom i dodatnom nastavom, glavni savjetnik ministra kazao je kako će balončići ostati u većoj mjeri, ali će biti dopušteno njihovo probijanje i izlaženje iz njih u najmanjoj mogućoj mjeri koliko je potrebno za odvijanje nastave.
"Dopunska i dodatna nastava isto je tako jako važna. Tu bi isto tako bilo dozvoljeno miješanje grupa. Prvenstveno zbog toga što se radi o jako malom broju đaka u jednoj grupi“, dodao je.
Potom je govorio o vremenu početka nastave, odnosno hoće li prvi sat biti različit, kao i vrijeme odmora.
"Te preporuke kao i prošle godine ostaju da bi bilo dobro da nastava za različite razrede počinje u različito vrijeme prvenstveno da bi se rasteretio javni prijevoz. Onda to za sobom povlači različito trajanje školskih odmora, što onda ima za posljedicu da nema velikog grupiranja po školskim hodnicima što smanjuje rizik od prenošenja bolesti“, kazao je.
Pavičin je rekao kako će školski sat trajati 45 minuta. "Prošle godine je određeni broj osnivača zatražio smanjenje školskog sata s 45 na 40 minuta zbog objektivnih razloga. Recimo imamo Zagreb koji je to tražio zbog potresom oštećenih škola koje su onda morala djeca preseliti u druge škole i jednostavno je bilo moguće, u tom vremenu, održati nastavu za sve đake pa se sat morao skratiti. Vidjet ćemo. Zasad nismo zaprimili nijedan zahtjev osnivača za skraćenje školskog sata“, rekao je.
O cijepljenju učenika
Savjetnik ministra potom je govorio o cijepljenju. "Prije svega, moram reći da se radi o cijepljenju kao što je to bilo i prošle godine završnih razreda medicinskih škola. Nema tu velike uloge učitelja jer oni nisu educirani da bi govorili o cjepivu.
Postoje ljudi koji su za to educirani, prvenstveno mislim na liječnike školske medicine koji to konstantno rade i za druga cjepiva, tako će biti i ovaj put. Radi se o samo o učenicima medicinskih škola što je rečeno i od HZJZ-a. Dakle, ne radi se o svim školama i nema potrebe da dižemo neke velike fame oko toga“, naglasio je Pavičin.
Upitan o tome koliki postotak cijepljenih učenika očekuju do kraja polugodišta, Pavičin je rekao kako trenutno ne bi ulazio u te projekcije.
"Zasad je jako mali odaziv cijepljenih. Odazvali su se samo oni učenici koji su bili kronični bolesnici i velikog rizika od covida i cijepljen je određeni broj učenika završnih razreda medicinskih škola. Na koji će to način ići dalje, zaista ne znam“, rekao je, dodajući kako ne očekuju velik broj.
'Imamo jednu školsku godinu iza sebe'
Pavičin je potom govorio o nošenju maski – u učionicama učenici možda neće trebati maske, dok bi ih na hodnicima trebali, odnosno tko će to sve kontrolirati.
"Isto kao i prošle godine. Imamo jednu školsku godinu iza sebe i prošla je jako dobro. Imali smo veliki postotak nastave u učionicama. Nešto je bilo s maskama, a nešto bez maski.
I prošle godine je bila mogućnost da djeca u određenim, iako je bila propisana obaveza od 5. do 8. razreda i u srednjoj školi da se nose maske, lokalni stožeri su mogli izuzeti obavezu nošenja maski ako epidemiološka situacija povoljna. Ako je razmak bio više od jedan i pol metar, odnosno dva u srednjim školama, isto tako se nisu morale nositi maske. I ta mjera je na stolu i o tome raspravljamo, ali kažem, sve u svoje vrijeme. Vidjet ćemo i do kraja tjedna ćemo znati sve detalje“, rekao je.
Činjenica je da brojni roditelji svoju djecu ne žele slati u školu s maskom.
"Roditelj može reći što god hoće, to je tako bilo i prošle godine. Jednostavno postoje pravila škole. Možete reći da nećete u shopping centar nositi masku ili negdje gdje je propisano, postoje mjere i za to. Budući da se radi o maloljetnim osobama koje ide u osnovne škole, postoje službe koje onda kontroliraju zbog čega roditelji ne rade ili rade dobro svojoj djeci“, poručio je glavni savjetnik ministra obrazovanja.
