Za najkasnije dvije godine Hrvatska će, kao i ostatak Europske unije, ukinuti pomicanje sata. Dakle u listopadu i ožujku više neće biti one uobičajene zbunjenosti - jesmo li dobili ili izgubili sat vremena jel spavamo dulje ili kraće i koliko je sad zapravo sati. Vrijeme će cijelu godinu biti jedinstveno - Europa samo treba odlučiti hoće li uvesti trajno ljetno ili trajno zimsko računanje.
Island. Mirno i spokojno mjesto na sjeveru na kojem stanovnici nikad nisu morali pomicati sat. Sjećaju se mnogi i kako je to izgledalo u Jugoslaviji prije 1983., kad je uvedeno i ljetno računanje vremena.
"Ljudi su se naučili na radno vrijeme i spavanje. Bilo je duže i kraće, ali su bili stabilni. To je bilo dobro onda. A ovo se preokrenu preko noći za ujutro i više ne zna ni gdje je ni što je. To psihički djeluje na čovjeka", ističe Safet Mujkanović iz Zagreba.
Safet je svoj sat i bioritam, kao i svi drugi, otada prebacio čak
72 puta. Od 2020. više nećemo jer tako je odlučila
Europska unija. No - koje će vrijeme
odabrati?
Evo kako bi izgledala jutra da se odlučimo na trajno ljetno
računanje vremena.
"Prema zimskom računanju vremena, u to doba u 7.30 ujutro, mrak je 42 dana u godini. Dakle, to je malo više od jednog mjeseca. Kad bismo prešli na ljetno računanje vremena, tada bi mrak bio čak 130 dana u godini, znači djeca bi nam de facto išla u školu po mraku više od četiri mjeseca", pojašnjava RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar.
Bi li im se sviđalo da im djeca četiri mjeseca ujutro idu u školu po mraku, pitali smo i roditelje.
"Strah bi me bilo da hoda sama po mraku. Ali kad bi već morao birati je li mi bolje da je ujutro ili navečer, onda radije da je ujutro mrak", kazao nam je otac Livio Svržnjak.
"Vjerojatno bi me bilo strah, ali me ipak strah i popodne kad se vraća po mraku. Ja bih da mi dulje traje dan popodne", ističe majka Andrea Svržnjak.
No, dizanje i odlazak na posao po mraku loše utječe na raspoloženje, i na produktivnost u jutarnjim satima. Vlado to vidi na putnicima koji u još mračna jutra u taksi ulaze nešto mrzovoljniji, a po jutarnjem mraku je i njemu teže raditi.
"Primijeti se razlika. Kad je sunčano jutro, ljudi su raspoloženi, bolje volje. Dok po zimi, kad je tamno, mračno, sivo, znaju biti neraspoloženi. Ali svi smo tako", kazao nam je taksist Vladimir Bjelokapić.
Dakle ljetno računanje vremena zimi moglo bi nam donijeti lošije
jutarnje raspoloženje.
A evo što bi se dogodilo da se odlučimo za zimsko računanje
vremena.
"Do 19.15 imamo dan po ljetnom računanju vremena 168 dana u godini, što je skoro pola godine. Kad bismo ostali na zimskom računanju vremena, odnosno na pravom vremenu cijelo vrijeme, imali bismo dan do 19.15 samo četvrtinu godine, što je jako velika razlika. Ne samo to, već bi nam mrak u 19.15 padao već 7. kolovoza", pojašnjava RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar.
Dan bi trajao kraće, a pojavili bi se i neki naizgled banalni problemi o kojima nikad nismo razmišljali.
"Obično kažemo da na plaži treba izbjegavati sunce između 10 i 16, s maksimumom koji je oko 13 sati. Što da se vratimo na zimsko? Da kažemo nemojte ići na plažu od 9 do 3?", kazao nam je fizičar Davor Horvatić.
Ne odgovara svakoj osobi isto, kao što ne odgovara ni svakoj zemlji, ovisno o tome nalazi li se sjevernije ili južnije. Turska je recimo odabrala samo ljetno, a Rusija samo zimsko, odnosno prirodno računanje. Kakva god bila konačna Unijina odluka za 2020. godinu, kazaljke i bioritam ćemo pomicati još najmanje tri puta.
