Hrvatska danas treba najviše zajedništvo i dijalog, poručio je mons. dr. Egidije Živković, biskup gradišćanskih Hrvata iz Željezna u Austriji, koji je u nedjelju predvodio euharistijsko slavlje u zavjetnoj kapeli Hrvatskog sabora u Svetištu Predragocjene krvi Kristove u Ludbregu, na središnjem slavlju Svete nedjelje.
Uz sudjelovanje varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, bjelovarsko-križevačkog Vjekoslava Huzjaka te sisačkog biskupa Vlade Košić, na početku propovijedi mons. Živković je najavio da će, „kao gradišćanski Hrvat u 18. koljenu čiji je narod prije 500 godina silom prilika otišao iz Hrvatske“, govoriti o svojoj staroj domovini Hrvatskoj „jer krv nije voda“.
Jandroković i Reiner u Ludbregu. Izvor: Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL.
Naglasivši, kroz simboličku priču, kako krv spašava život te je važno poznavanje vlastite krvne grupe, biskup gradišćanskih Hrvata rekao je da je dolazeći u Ludbreg „dostojanstveno gazio stopu po stop hrvatske zemlje, koja je na svakom koraku natopljena krvlju mučenika“.
Biskup Živković upitao hrvatske političare - kada će imati hrabrosti staviti lustraciju pred oči i lice EU
„Ali Domovina ne smije biti zarobljena svojom prošlošću, iako su je razapinjali do krvi i ubijali skoro do potpunog umiranja. Sjetite se prošlih vremena u kojima se lagalo, ubijalo i montiralo procese, kao blaženom kardinalu Alojziju Stepincu i drugima. Radujem se danu kada će biti proglašen svetim“, kazao je mons. Živković.
Poručio je u propovijedi kako Hrvatska danas treba najviše zajedništvo i dijalog, te istaknuo da „ljudi krvavih ruku, koji su proizvod okrvavljene ideologije, ne mogu voditi časno ovaj narod i Hrvatsku“.
„Recite im stop. Europa je to odavno rekla. Dajte se voditi onima koji su čistih ruku. Dajte mladim priliku, dajte mudrijima politiku, dajte siromašnijima od sebe bogatstvo. Ne bavite se kamenim i limenim pločama i sekularizmom. Bavite se ljudskim srcima i optimizmom. Vrijednosti i znakovi iz Domovinskog rata ne smiju se čupati iz temelja slobodne Hrvatske", rekao je biskup Živković.
"Ne gledajte tko je koje krvna grupa, gledajte samo tko pripada RH + (pozitivno) i RH - (negativno), što znači tko su u Republici Hrvatskoj 'pozitivni' i 'negativni', ne bavite se prebrojavanjem krvnih zrnaca, ali se čuvajte parazita i kompromitiranih koju truju zdravu krv u društvu, narodu i domovini“, poručio je kroz simboličnu prispodobu biskup gradišćanskih Hrvate.
Hrvatske političare javno je upitao - kada će imati hrabrosti staviti lustraciju pred oči i lice Europske unije.
Jandroković: Duboka ukorijenjenost hrvatskog naroda u katoličanstvu očuvala ga i odredila nacionalni identitet
Pozdravljajući okupljene na proslavi Svete nedjelje u Ludbregu, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je i pokrovitelj slavlja, podsjetio je da je ovo hodočašće prisjećanje na zavjeta koji je davne 1739. godine Hrvatski sabor, u ime hrvatskog naroda učinio Bogu.
„Obećanje koje je dano u ime hrvatskog naroda, danas nas u Hrvatskome saboru također obavezuje da se nastavimo brinuti o ovom svetištu, koje toliko mnogo znači hrvatskim ljudima“, dodao je Jandroković.
Istaknuo je da su upravo vjera, duboko ukorijenjena u narodu, te pobožnost i osjećaj pripadnosti katoličanstvu - bili vrijednosti koje su očuvale kroz stoljeća hrvatski narod i odredile njegov hrvatski nacionalni identitet.
Predsjednik Hrvatskog sabora rekao je i kako je ovo posebno mjesto za saborske zastupnike.
„Ovdje se osnažujemo u preispitivanju našeg djelovanja i postupaka, prosudbi ispravnog i neispravnog u odlučivanju, ali se podsjećamo i na obavezu ispunjavanja obećanog. Ovdje jačamo naš sustav vrijednosti i našu moralnu odgovornost prema pojedincu i hrvatskom društvu u cjelini. Jer bavljenje politikom mora biti časna i moralna djelatnost“, rekao je Jandroković.
Naglasio je da danas živimo u svijetu iskrivljenih vrijednosti, moralnog relativizma, želje za lakom zaradom, sebičnosti, nemilosrdnosti tržišta i konzumerizma, ali i ratnih sukoba, bolesti i siromaštva. To povlači za sobom kod ljudi osjećaj nesigurnosti, neizvjesnosti i straha za vlastitu obitelj i njezinu budućnost.
No, rekao je Jandroković, vjera je ta koja se pokazala kao ona pozitivna snaga koja može pomoći čovjeku u prevladavanju strahova.
Iskrena vjera daje nam poniznost, razboritost i velikodušnost, ali i jakost, hrabrost i pravednost. Sve ono što nam je u politici nužno, u našem angažmanu i preuzimanju odgovornost. u kojoj uvijek na prvom mjestu moraju biti hrvatski ljudi i slušanje njihove poruke, istaknuo je.
Na taj način, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora, zajedno, uz pomirenje razlika i u dijalogu i toleranciji, odričući se oholosti i zlobe, možemo uspostaviti i jačati ono što naša Domovina u konačnici treba biti.
A to je - istaknuo je - 'zemlja utemeljena na zahvalnosti i poštovanju prema onima koji su se žrtvovali za nju, zemlja pravne i socijalne sigurnosti, gospodarskog rasta, društvene pravednosti i solidarnosti i najvažnije zemlja demografski obnovljena i u kojoj će svaka obitelj biti zaštićena'.
„I Crkva i Hrvatski sabor dvije su institucije koje su se stoljećima brinule o interesima hrvatskog naroda, zastupale ga i štitile od mnogih izazova. Stoga neka današnje zajedničko slavlje dodatno učvrsti tu sponu“, zaključio je Jandroković.
Uz mnogobrojne vjernike i predsjednika Sabora Jandrokovića na Središnjem slavlju Svete nedjelje u Ludbregu i misi bili su i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner, izaslanica predsjednika Vlade RH, Sunčana Glavak, te veći broj lokalnih političara, varaždinski i međimurski župani Radimir Čačić i Matija Posavec, saborski zastupnici Darko Horvat, Josip Križanić, Anđelko Stričak, Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
Ludbreg je poznato svetište Predragocjene Krvi Isusove, a povezano je uz čudesni događaj koji se zbio godine 1411. godine, kada se tijekom mise u pretvorbi kruha i vina u kaležu doista pojavila Krv. Ludbreško je svetište jedinstveno u Hrvatskoj i među rijetkima je u svijetu priznato bulom (svečanim papirnim pismom), a Hrvatski Sabor je godine 1739. u njemu odlučio izgraditi zavjetnu kapelu. Gradnju kapele pokrenuo je tek godine 1940. zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a kapelu je 1994. blagoslovio kardinal dr. Franjo Kuharić.
