Tko god ima iskustva s plaćanjem računa u samoj banci, zna da su troškovi transakcije skuplji nego kad se u tu svrhu koristi internetsko bankarstvo, što ne čudi jer na licu mjesta podrazumijeva se rad službenika, ali i višim se naknadama pokušava ljude potaknuti na korištenje internetskog bankarstva.
Ta se tema postavila u prvi plan kad se nezadovoljna Zagrepčanka požalila tportalu da joj je transakcija iznosila stotinu kuna, što joj se učinilo previše. Naime, bankarske naknade ovise o tome plaća li se transkacija na šalteru ili online, te prema kome ide plaćanje. U pravilu je prebacivanje novca na račun fizičkih osoba koje imaju račun u istoj banci besplatno, bez obzira na način plaćanja dok je provizija od jedan do 1,5 posto iznosa računa ako plaćate pravnim osobama u poslovnici.
VEZANA VIJEST
Kad je riječ o plaćanju pravnim osobama u poslovnici, banke imaju gornje i donje granice koje oni samostalno određuju. Donja granica minimalne naknade varira od pet do deset kuna, dok gornja granica maksimalne naknade iznosi od 75 do 100 kuna. I drugi pružatelji platnih usluga kod kojih se plaća na šalteru imaju provizije sličnih iznosa.
Naime, Fina naplaćuje fiksnu naknadu od 4,80 kuna za iznose do 494,85 kuna, a na račun iznad tog iznosa 0,97 posto uplaćenog iznosa s gornjom granicom od 75 kuna, dok Hrvatska pošta naplaćuje fiksnu naknadu od pet kuna na račune do 273,22 kune, a na račune iznad tog iznosa 1,83 posto uplaćenog iznosa, odnosno 80 kuna na račune vrijednosti iznad 4371,59 kuna.
Savjete kako izbjeći previsoke naknade pri plaćanju računa ili prebacivanju novca s računa na račun, otkrijte u cijelosti na tportalu.
