O tome kako je u međuvremenu iskoristila svoje članstvo i osjećaju li građani blagodati istog, dalo bi se naširoko raspravljati. HRT prenosi rezultate ankete koju je Hrvatska gospodarska komora provela među 200 gospodarstvenika, a koji smatraju da Hrvatska nije iskoristila članstvo kako je najbolje mogla.
Industrijska proizvodnja raste, a poljoprivreda tone
Stopa rasta od 2 posto ili više posljedica je ulaska u EU, dobro je prošao turizam i industrijska proizvodnja, koja raste 16. mjesec zaredom, ali poljoprivreda je potonula. Domaći su proizvođači izloženi stalnom konkurentskom pritisku iz država EU-a, osiromašeni domaći kupci kupuju jeftinije, a proizvođači su izgubili povlastice u državama CEFTA-e i okružja - rezultat je ankete HGK među domaćim gospodarstvenicima.
Uoči ulaska u EU, kao glavne prednosti članstva naveliko se isticalo pristup tržištu od pola milijarde ljudi i pristup milijunima eura u EU-fondovima te slobodno kretanje kapitala i ljudi.
Turizam je zabilježio rekordne rezultate
Činjenica je da je u protekle tri godine značajno rastao turizam kao najvažnija domaća gospodarska grana. Dnevnik.hr piše kako su od 2012. pa do kraja 2015. turizam rastao i po broju noćenja, i po broju dolazaka, a i po prihodima - dolasci za 22 posto, noćenja za 15 posto, a prihodi su u tom razdoblju veći za 16 posto. Najviše je rastao broj gostiju iz Velike Britanije, Mađarske i Poljske.
Uspoređuju li se podaci iz 2012, i 2015. godine, uvoz poljoprivrednih proizvoda je rastao za 27 posto i dosegao iznos veći od 2,5 milijarde dolara. Istodobno je rastao i izvoz, za 24 posto, no pritom treba imati u vidu da Hrvatska više nije članica CEFTA-e (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini u kojem su zemlje nečlanice EU) a negativno su utjecale i ruske sankcije Europskoj uniji.
Izvoznici se ne snalaze, graditeljstvo je u 'komi'
Dnevnik.hr piše, pozivajući se također na podatke HGK, kako je među sektorima najgore prošlo graditeljstvo u kojem nije zabilježen napredak ponajviše zbog visoke cijene rada, izostanka velikih investicija financiranih iz EU, ali i činjenice da tvrtke nisu dovoljno surađivale kod nekih većih natječaja.
U anketi HGK 67 posto među 200 ispitanih gospodarstvenika odgovorilo je da nisu počeli izvoziti na tržište EU, a 84 posto nije pronašlo novog partnera za suradnju. Nadalje, 80 posto ih nije smanjilo izvoz na treća tržišta, ali ih je čak 90 posto odgovorilo kako je hrvatskim radnicima olakšan pristup na tržište rada u EU.
Nezaustavljiv odljev mozgova i mišića
Jedna od posljedica članstva u EU je i veliki odljev radne snage u zemlje EU, ponajprije Njemačku i Irsku, što je osobito izraženo u nekim krajevima Hrvatske poput Slavonije, a može se dovesti u vezu s već spomenutim 'potonućem' poljoprivrede.
Po stopi nezaposlenosti Hrvatska je trenutačno druga najlošija članica (iza Grčke, u rangu sa Španjolskom), a po razvijenosti na 59 posto prosjeka Europske unije. Slabije su razvijenije jedino Bugarska i Rumunjska, s tim da će nas, po svemu sudeći, Rumunjska uskoro preteći pa ćemo s Bugarskom biti 'fenjeraši' u Uniji.