Intervencijom policije prekinuta je blokada ulaza u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koju je u ponedjeljak od jutra provelo desetak aktivista Extinction Rebelliona Zagreb zahtijevajući hitno donošenje odluke o zatvaranju termoelektrane na ugljen Plomin u Istri.
Aktivisti traže da se Plomin zatvori najkasnije do kraja 2023. godine, a ne 2033., kako je najavila Vlada na klimatskim pregovorima u Glasgowu prošloga mjeseca.
Iako su namjeravali nastaviti s blokadom dok netko ne izađe iz zgrade i, u ime Ministarstva, ne odgovori na njihove zahtjeve, reagirala je policija, a aktivistkinja Sara Matić javila je da je privedena.
U priopćenju su podsjetili da su prije mjeseca dana na "Maršu za opstanak" Extinction Rebellion Zagreb i Fridays for future zajedno s 300 građana zahtijevali hitnu borbu protiv klimatske krize.
Kažu da današnjom blokadom pokazuju da neće odustati od svojih zahtjeva, među kojima je prvi - zatvaranje termoelektrane Plomin na ugljen.
"Nema izlaska iz klimatske krize uz ugljen i fosilna goriva. Zemlje poput Austrije, Belgije, Švedske i Portugala već su zatvorile sve termoelektrane na ugljen, Velika Britanija i Irska planiraju ih zatvoriti do 2025. Hrvatska Plomin ostavlja otvorenim, što je nedopustivo. Nedopustivo je jer je ugljen najveći zagađivač među fosilnim gorivima, a nemamo toliko vremena prije nego posljedice klimatske krize postanu nepovratne", poručuju iz Extinction Rebelliona Zagreb.
Hrvatska trenutno koristi tek jedan posto solarne energije u ukupnoj potrošnji i bit će nužno da u sljedećim godinama poveća ulaganja u elektrane koje koriste obnovljive izvore energije, prvenstveno energiju sunca i vjetra.
Iz Extinction Rebelliona stoga ističu da su iduće godine ključne i da je do kraja 2023. potrebno organizirati energetski održivo zatvaranje Plomina. Isto tako ono mora biti pravedno za radnike, što znači da Hrvatska mora iskoristiti sredstva iz EU za kompenzacije i prekvalifikaciju radnika iz industrije ugljena, kojih je u TE Plomin zaposleno trenutno 30.
Ovakav tip akcije aktivisti opravdavaju hitnošću problema klimatske krize. "Vrijeme za djelovanje nam istječe, posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije u svijetu, a također i u Hrvatskoj. Moramo djelovati odmah", poručuju aktivisti.
