Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek danas je na 17. Međunarodnoj konferenciji o razvoju nekretnina u Zagrebu iznijela procjene HNB-a o tome za koliko bi se povećao iznos godišnje otplate stambenih kredita ako se povećaju kamatne stope i to u svjetlu sveprisutne najave da je doba povijesno niskih kamata polako iza nas.
"Otplata stambenog kredita narast će u prosjeku za 1800 kuna godišnje ako kamatne stope stambenih kredita porastu za jedan postotni bod. Ako bi kamatne stope rasle za dva postotna boda, to bi povećanje bilo 3800 kuna na godišnjoj razini", iznijela je Švaljek.
Radi se o još neobjavljenim podacima HNB-a koji su dio velike i vrlo detaljne analize o utjecaju porasta kamatnih stopa na već podignute kredite, a publikacija analize očekuje se u drugoj polovici ovog mjeseca. Na konferenciji u organizaciji Filipović poslovnog savjetovanja Šavljek je također iznijela da bi 50 posto kredita s anuitetima od 2000 kuna porasli za 200 kuna, ako bi kamatna stopa porasla za dva postotna poena. Dodatno je za RTL.hr pojasnila da je procjena napravljena na analizi stvarnih stambenih kredita i to onih u kojima je ostalo više od 85 posto neotplaćene glavnice. Također, uzeli su u obzir sve kredite, neovisno o tome imaju li varijabilnu, fiksnu ili promjenjivu kamatu.
"Ako bi kamatna stopa porasla za jedan postotni poen, tada bi anuiteti kod stambenih kredita porasli za 5,6 posto, a ako bi kamatne stope porasle za dva postotna poena, onda bi i anuiteti porasli za 11,2 posto", rekla je Švaljek. Procjena je rađena i na temelju trenutačnog stanja u kojem je prosječna kamatna stopa 2,5 posto.
Za one kredite koji su pri kraju isplate, povećanje kamatnih stopa neće imati veliki utjecaj, ali će oni, koji imaju duži period otplate pred sobom, biti osjetljivi na porast kamatnih stopa.
"Budućnost je neizvjesna zbog inflacije, neizvjesnog gospodarskog rasta, cijene i dostupnosti energenata, potom i rata, ali što se na horizontu pokazuje poprilično izvjesno jest zaoštravanje monetarnih politika koje bi mogle dovesti do postupnog povećanja kamatnih stopa, a time i do otežanog uvjeta financiranja i kreditiranja", iznijela je na konferenciji Sandra Švaljek.
Dodala je i da bi ulazak Hrvatske u eurozonu mogao utjecati na suprotna smjer, odnosno smanjivanje kamatnih stopa i to zbog nestanka valutnog rizika i manjih troškova banaka.
