Ruski multimilijarder i vlasnik britanskog nogometnog kluba Chelsea, Roman Abramovič posljednje vrijeme uživa na svojoj megajahti Eclipse u dubrovačkom akvatoriju.
Kada netko takav dođe u Hrvatsku, krenu i priče o zaradi od jahti po kojima je bolje da nam dođe jedan arapski šeik nego pun kruzer turista koji "ionako ništa ne troše". No malo je poznato da naša lokalna uprava i država od tih istih jahti ubiru tek mrvice, piše Slobodna Dalmacija.
Spominjana Abramovičeva megajahta, duga čak 163 metra, za višemjesečno sidrenje između Plata i Cavtata ne plaća nikome ništa – dakle, nula kuna u proračun.
Abramovič i drugi jahtaši sigurno su voljni, kao i u drugim državama, platiti sidrenje, providbu i uživanje u moru. Većini njih to ionako ne bi bio neki trošak, ali u Republici Hrvatskoj nema zakona po kojemu im se boravak u našim vodama može naplatiti, osim na rijetkim, ekskluzivnim mjestima.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije imamo oko 80 lučkih područja na kojima djeluju četiri lučke uprave: Dubrovnik, Korčula, Vela Luka i Dubrovačko-neretvanska županija.
Županijska lučka uprava Dubrovnik skrbi i naplaćuje na svojem području od hotela "Belvedere" na jugu do kraja Šipana na sjeveru. Isto tako, korčulanska i velolučka lučka uprava brinu se o svojem području, a dubrovačko-neretvanska o svim drugim područjima za koja se ne brinu tri prethodne. Bilo je želja za otvaranjem još više kapetanija jer im je zakonom iz 2003. godine to bilo omogućeno, ali zbog financijskih i praktičnih razloga nije im udovoljeno.
Jahtaš, ako imalo vodi računa o sidrenju svojeg plovila, može doslovno mjesecima, cijelo ljeto, ploviti od sidrišta do sidrišta, od Prevlake do Savudrije, i ne plaćati ništa. Na našem bližem području jedina sidrišta na kojima se obavlja naplata su između Lokruma prema gradu i oko otočića Dakse, za koja se brinu dvije različite lučke kapetanije.
"Cijena veza u Gružu od polovine Parka Luja Šoletića do Batahovine iznosi za plovila do 25 metara 120 eura po danu. Brodovi veći od 25 metara plaćaju dodatnih 12 eura po svakom dužnom metru" rekao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, koja skrbi o tom dijelu rive.
"Istu cijenu naplaćuje i Županijska lučka uprava Dubrovnik od parka pa dalje prema placi. Cijena sidrenja na sidrištu Daksa iznosi 50 posto dnevne cijene vezivanja u Gružu", ističe Pezo.
Sidrenje između Lokruma i Grada u nadležnosti je Županijske lučke uprave Dubrovnik i znatno je skuplje nego kod Dakse.
"Jedan dan boravka jahte od 20 do 25 metara na sidrištu s najljepšim pogledom na Grad stoji u sezonskim mjesecima 850 kuna", govori nam Željko Dadić, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik koja se, osim o dijelu gruške rive, brine o vezovima u Portu.
S veličinom broda rastu i cijene pa tako oni veći od 90 metara sidrenje plaćaju 7500 kuna po danu.
Jedna od atraktivnijih luka zasigurno je i Cavtat, u kojoj se sidrenje plovila do 15 metara u luci naplaćuje 400 kuna na dan u razdoblju od 1. svibnja do 1. listopada.
Cijene na drugim dijelovima našeg mora sjeverno od Dubrovnika još su niže jer su naše lučke uprave iskoristile maksimalne cijene koje dopuštaju zakoni Republike Hrvatske, a usklađeni su sa zakonima Europske unije koji ne dopuštaju "penalizaciju" stranaca u odnosu na domaće. Isto tako, brojna veća i manja plovila koja vidimo na našem moru ne pripadaju uvijek bogatim šeicima i naftašima.
Čak 85 floti na našem moru je domaće, odnosno čarteri naših ljudi, a tek 15 posto pripada strancima. Stoga su možda i ove naoko "smiješne" cijene poticaj i zaštita domaćih brodara kako bi uza sve skupe troškove na plovilima imali barem u jednom dijelu smanjene izdatke.
