Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš uputio je danas, u ime Senata zagrebačkoga Sveučilišta, pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojemu upozorava da sadašnja kriza financiranja znanstvene djelatnosti nosi veliku opasnost za to sveučilište jer bi mogla poništiti veliki dio postignutoga napretka na tome području te ističe da je potrebno vrlo pažljivo usmjeravanje i raspoređivanje ograničenih sredstava kako bismo prebrodili ovaj krizni period.
Bjeliš je u pismu napomenuo kako vjeruje da će se premijer Milanović 'složiti kako Hrvatska nema drugoga puta nego da napredak istraživanja postavi kao glavni prioritet svoga strateškog razvoja', kao i da mu se u ovoj osobito osjetljivoj situaciji obraća kao rektor najveće i znanstveno najproduktivnije, međunarodno prepoznatljive znanstveno-istraživačke institucije uključene među 500 najboljih svjetskih sveučilišta.
Rektor dodaje kako 'Sveučilište teško može prihvatiti da je istraživanje u ovome trenutku doista dio vizije napretka naše države, kad se sredstva za projekte smanjuju za gotovo 30 posto (što nadmašuje sve druge značajne negativne pokazatelj u našem gospodarstvu ili u raspodjeli budžetskih sredstava), postupno se ukida mogućnost nabave kapitalne opreme, nema novih znanstveno-novačkih mjesta, nema poticajnih sredstava i/ili stipendija za doktorsku izobrazbu.
U pismu Bjeliš skreće pozornost premijeru i na neke brojčane pokazatelje, pa tako navodi da su u 2008. sredstva za znanstvene projekte iznosila zaokruženo 137 milijuna kuna te da su od tada konstantno padala pa su do 2012. došla na 101 milijun kuna, s projekcijom da budu 50 milijuna kuna u 2013. i 2014. Pri tomu, napominje da je predloženo rješenje da se to nadoknadi kroz sredstva Hrvatske zaklade za znanost, koja bi s nekih deset milijuna kuna u ovoj godini došla do 60 milijuna kuna u 2013. i 2014., ali da tu posebno veliki problem predstavlja činjenica da će, zbog implementacije novih zakonskih odredaba iz ljeta ove godine i zbog cjelokupnoga procesa prikupljanja i ocjenjivanja novih projekta, Hrvatska zaklada za znanost najranije za godinu dana - tek u drugoj polovici 2013. biti u stanju efektivno financirati novu seriju projekata.
Naveo je i primjer da je za znanstvenu opremu 2008. izdvojeno više od 28 milijuna kuna, što je smanjivano iz godine u godinu da bi ove godine bilo manje od milijun kuna.
Spomenuo je i podatke o broju stalno zaposlenih istraživača na tisuću zaposlenih stanovnika neke zemlje u razdoblju od 2000. do 2009. koje je nedavno objavila Europska komisija po kojima je taj broj u Hrvatskoj pao s 3,65 na 3,60, a u Sloveniji narastao s 4,49 na 7,15, te dodao da , primjerice, na Islandu on iznosi 15,97, a u Finskoj 15,25.
Rektor Bjeliš zaključio je kako iz toga 'postaje jasno da uz takav prijedlog istraživanje na Sveučilištu u Zagrebu jednostavno ne može preživjeti'.
O pismu upućenom premijeru Milanoviću rektor Bjeliš izvijestio je i mjerodavnoga ministra Željka Jovanovića, a na novinarsko pitanje očekuje li da će mu premijer Milanović odgovoriti rekao je da će tražiti da ga Milanović primi.
Podignute razine državne mature za upis na fakultet!
Senat Sveučilišta u Zagrebu u utorak je donio konačnu odluku o kriterijima za upis studenata u I. godinu preddiplomskih studija u 2013./2014. kojima se podiže letvica za upis na brojne fakultete, objavio je danas rektor Aleksa Bjeliš.
Većina sastavnica Sveučilišta tražila je da maturanti polažu (A) razinu na barem jednom od obveznih predmeta: iz hrvatskoga jezika kao upisni kriterij traži je 21 sastavnica, iz matematike 17 sastavnica, a iz stranog jezika 13. U okviru upisnih kriterija prag je definiralo 12 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Također, na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu definiran je izborni predmet, a uvjet i bodovanje hrvatskoga jezika na višoj (A) razini uvedeni su na svim nastavničkim studijima. Senat ističe da Zagrebačko sveučilište ima jako dobru popunjenost unatoč podizanju upisnih kriterija u proteklih nekoliko godina. U akademskoj godini 2012./2013. ona je iznosila 93 posto. Ako se promatraju kvote za redovite studente, iznosila je čak 97 posto. Na temelju ove odluke do određenih je izmjena u upisnim kriterijima došlo na devet sastavnica (Arhitektonski fakultet, Učiteljski fakultet, Filozofski fakultet, Hrvatski studiji, Katolički bogoslovni fakultet, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Kineziološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Muzička akademija).
Senat je odluku za većinu svojih sastavnica donio još 30. listopada 2012., s izuzetkom nekoliko fakulteta od kojih je u međuvremenu zatraženo dodatno razmatranje odluka na temelju preporuka Radne skupine za državnu maturu.