Imali su petnaest minuta - jedan na jedan - u bazilici svetog Petra, neposredno prije Franjina sprovoda.
Probao se ubaciti Macron, Trump nije dao.
"Bio je to prekrasan sastanak. Reći ću vam, to je najljepši ured koji sam ikad vidio. Bio je to prekrasan, prekrasan prizor. Ali on je bio jako... znate, želi učiniti nešto dobro za svoju zemlju", ispričao je kasnije novinarima Donald Trump.
Spominjao je prekrasan sakralni ambijent, ali i odgovor na pitanje koje se spominje sve glasnije - je li Zelenski spreman odreći se Krima.
"O, mislim da jest. Gledajte, Krim je bio prije 12 godina. To je bio predsjednik Obama. Predali su ga bez ispaljenog metka. Dakle, nemojte sa mnom pričati o Krimu. Razgovarajte s Obamom i Bidenom o Krimu", odgovorio je Trump.
Vatikanski razgovor povijesni?
Ili, možda da razgovaraju s Ukrajincima - evo, Volodimir Zelenski je da rekao da vatikanski razgovor s Trumpom ima potencijal postati povijesni. A oko Krima je još prije subote rekao da se "slaže s predsjednikom Trumpom da Ukrajina nema dovoljno oružja da tim putem preuzme kontrolu nad Krimskim poluotokom".
Da je ustupanje teritorija jedna od mogućnosti za postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom, svjesni su i Ukrajinci u Zagrebu.
Ali, kao i gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, vjeruju da bi takvo što bilo - privremeno. "Krim će svakako ostati u sklopu Ukrajine, pitanje je samo za koliko ćemo godina mi njega vratiti", vjeruje Oleksandr Rogovski iz zajednice Ukrajinaca u Hrvatskoj.
A već je više od 11 godina prošlo od pobune ruskih separatista na Krimu, uz podršku vojske Ruske Federacije.
Nakon osporavanog referenduma, za Putina je već tada priča bila gotova.
'Vraćanje u matičnu luku'
"Nakon teške, duge i zamorne plovidbe, Krim i Sevastopolj vraćaju se u matičnu luku", izjavio je još u ožujku 2014. predsjednik Ruske Federacije.
Jedanaest godina trebalo je proći da Putin konačno čuje njemu sklone stavove iz Washingtona.
"Moramo početi s priznanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj. Potjera za tim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje", rekao je u veljači Pete Hegseth, američki ministar obrane.
Upravo ovakve polazišne točke za prestanak rata smetaju onima koji već više od tri godine gledaju kako im se zemlju uništava, a sada bi agresor mogao biti nagrađen, mimo međunarodnog prava.
"Ukrajina postoji u granicama iz '91. godine. I to je to. Ako će to sad nekako biti narušeno, to će biti jako loš presedan za sve druge zemlje. Jer puno različitih, a sličnih situacija ima po cijelom svijetu", vjeruje Oleksandr Rogovski.
Rusi okupirali petinu Ukrajine
Pritom, osim Krima, Rusija kontrolira dio Donbasa na istoku Ukrajine, ukupno 20-ak posto teritorija. I nitko ne garantira da neće tražiti sve što su zauzeli.
Baš u ponedjeljak Vladimir Putin je najavio trodnevno bezuvjetno primirje, od 8. do 10. svibnja, kako bi se poklopilo s obilježavanjem Dana pobjede u Moskvi, okruglom 80. obljetnicom završetka Drugog svjetskog rata.
I razljutio Trumpa.
"On je sve više frustriran čelnicima obje zemlje. Želi vidjeti trajno primirje. Koliko sam shvatila, Vladimir Putin je jutros ponudio privremeno primirje. Predsjednik je jasno dao do znanja da želi vidjeti trajno primirje - prvo kako bi se zaustavilo ubijanje i krvoproliće", rekla je na briefingu u Bijeloj kući Karoline Leavitt, Trumpova glasnogovornica.
Bijela kuća ovaj je tjedan nazvala kritičnim za svoju ulogu u pregovorima. Ne bude li pomaka, šanse za trajno primirje bit će sve manje.
