Agencija za zaštitu okoliša predstavila je u utorak navečer dva temeljna izvješća o hrvatskom i europskom okolišu - "Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.)" i "Europsko izvješće o okolišu - Stanje i izgledi 2015., sinteza", a prikazan je i film o Izvješću o stanju okoliša u Hrvatskoj.
Koordinatorica "Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014." Mira Zovko istaknula je kako je riječ o trećem izvješću od kada je Hrvatska neovisna, a od dosadašnjih razlikuje se po tome što su u ovo izvješće, prema trendovima u svijetu i u Europi, uveli tzv. integrirane teme. To su učinkovito korištenje resursa koji su ograničeni na planeti te održiva proizvodnja i potrošnja, kao i usluge ekosustava i zelena ekonomija kao odgovor na korištenje resursa i degradaciju okoliša koje su sve veći.
Naglasila je da je kvaliteta zraka u Hrvatskoj dobra, zrak je globalno čist, ali je i izdvojila Zagreb, Sisak, Osijek, Kutinu i Slavonski Brod u kojima su zabilježene povećane koncentracije lebdećih čestica sitne prašine, koja nepovoljno utječe na zdravlje ljudi. Rekla je da je promet izvor emisija tih čestica te da je zbog toga Agencija za zaštitu okoliša preporučila uvođenje alternativnih načina prometa, kao što je primjerice biciklistički te uključivanje željeznice u gradski promet. Rekla je da iz perspektive činjenice da 70 posto stanovništva Hrvatske živi u urbanom području, moramo promišljati na koji način održivi način prometa uvoditi u gradove.
Zovko je rekla da Hrvatska ima dovoljne količine vode koje su dobre kvalitete, i površinske i podzemne. "Hrvatska je bogata vodom i to je jedan resurs koji definitivno trebamo očuvati na održivi način. Međutim, u javnoj vodoopskrbi su gubici vode čak 48 posto, istaknula je.
Kakvoća mora na plažama je izuzetno kvalitetna, more je izvrsne kakvoće. Pod šumama imamo 48 posto teritorija, kao i poljoprivrednih površina kojih je također 48 posto. Zovko je rekla da su šume resurs koji je vrlo rijedak i neponovljiv i s kojim treba mudro gospodariti.
Dodala je da se u Hrvatskoj smanjuje količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta s 97 na 83 posto, a trendovi su i dalje silazni. Također, povećava se i količina odvojeno sakupljenog otpada, ali i postotak recikliranja koji je trenutno na 15 posto, a moramo doseći 40 posto. Rekla je da ćemo taj postotak doseći, ne samo kroz trenutno postojeće sustave za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, nego i uspostavom centara za gospodarenje otpadom. Najavila je da će uskoro krenuti u rad dva takva centra - Kaštijun i Marišćina, od njih ukupno 13, koliko se planira izgraditi u Hrvatskoj.
Rekla je da građani mogu puno učiniti za okoliš promjenom navika, primjerice smanjenjem količine otpada i povećanjem odvojenog sakupljanja otpada, kupnjom kućanskih uređaja najvišeg energetskog razreda, smanjenjem potrošnje vode, manjim utjecajem na biološku raznolikost, što znači da se znamo ponašati u prirodi, pogotovo kada se nalazimo u zaštićenim područjima.
