BERLIN - Sedamdeset godina nakon oslobođenja koncentracijskih logora, suđenje "računovođi iz Auschwitza" Oskaru Groeningu počelo je u utorak ujutro u Lueneburgu, na sjeveru Njemačke, a moglo bi biti posljednje nekom nacistu iz tog razdoblja.
Groening, 93-godišnji udovac, pojavljuje se pred sudom zbog "suučesništva u teškom ubojstvu 300.000 osoba" u nacističkom koncentracijskom logoru u Auschwitzu. Groening se kreće s poteškoćama, ali će dati iskaz, kaže njegov odvjetnik Hans Holtermann.
Zbog medijske pozornosti i broja civilnih tužitelja - 60-ak akreditiranih predstavnika medija i 67 spašenih te potomaka žrtava koje zastupa 14 odvjetnika - proces se održava u zgradi unajmljenoj za tu prigodu a nastavit će se najmanje do 29. srpnja.
Oskar Groening optužen je da je pridonio smrti u plinskim komorama 300.000 mađarskih židova deportiranih između svibnja i srpnja 1944. u logor Auschwitz u okupiranoj Poljskoj, svjetskom simbolu holokausta.
Prijeti mu od tri do 15 godina zatvora iako se neki civilni tužitelji zalažu za kaznu prikladniju njegovoj dobi poput "rada za opće dobro pripovijedanjem svoje prošlosti u školama".
Njegovo je suđenje posljednje predviđeno nekom nekadašnjem nacistu. Dvanaestak preliminarnih istraga u tijeku je u Njemačkoj, ali su izgledi da se privedu kraju dovedeni u pitanje zbog dobi osumnjičenih.
Bivši zapovjednik postrojbe mladeži SS-a desetljećima je vodio razmjerno normalan život u mjestu Lueneburger Heide u sjevernoj Njemačkoj u kojem ga nitko nije dirao.
Njemački časopis Spiegel Groeninga je, u profilu koji je 2005. napravio o njemu, nazvao "računovođom Auschwitza", a taj se naziv zadržao. Groening je tad pričao o vremenu koje je proveo u Auschwitzu i nije zanijekao da su se ondje dogodila masovna ubojstva.
Groening je optužen za pomoć u skrivanju prtljage zatvorenika. "Tako su uništavani tragovi masovnih ubojstava prije dolaska idućih zatvorenika", navelo je tužiteljstvo iz Hanovera. Također je i brojao novac pronađen u osobnim stvarima zatvorenika i slao ga u stožer SS-a u Berlin. Bio je potpuno svjestan da su zatvorenici označeni kao "nesposobni za rad" bivali ubijeni, tvrdi tužiteljstvo. Na taj je način "stvarao gospodarsku korist nacističkom režimu i podupirao sustavni proces ubijanja".
