No kad je Ivan Penava iz HDZ-a, postao gradonačelnik, odbio je sredstva koja je pripremila lijeva vlast, prenosi Jutarnji list.
Sve je počelo 2012., kada je raspisan natječaj za vodotoranj u Vukovaru na kojem je pobijedio arhitekt Goran Rako.
"Željeli smo slaviti život i zato su u vodotornju predviđeni vidikovac, restoran, panoramski lift i multimedijalna dvorana. Rakin projekt je plaćen 800 tisuća kuna, a 2014. izdana je i građevinska dozvola. U dogovoru s premijerom Milanovićem, dogovorili smo da Vlada s 20 milijuna kuna financira obnovu vodotornja”, kaže Željko Sabo.
Penava poništio sve odluke
Da bi to bilo moguće, vodotoranj je iz vlasništva Grada Vukovara prešao pod Memorijalni centar Domovinskog rata, koji je pod Ministarstvom branitelja. Matić i Sabo su isposlovali da proračun Memorijalnog centra iduće dvije godine bude za desetak milijuna kuna veći, a taj novac bi se iskoristio za obnovu vodotornja.
No kada je u Vukovaru HDZ došao na vlast, gradonačelnik Penava ukinuo je prijašnju Sabinu odluku i vodotoranj vratio u vlasništvo Grada. U Vukovaru nije bilo financijskih sredstava za obnovu, a Penava nije htio surađivati s Milanovićevom Vladom, koju je kao i njegov stranački šef nazivao 'nenarodnom'.
Početkom ove godine Ivan Penava predstavio je projekt “Vukovarski vodotoranj - simbol hrvatskog zajedništva”.
“Kad sam ja predlagao da vodotoranj financiraju drugi hrvatski gradovi, Penava me optužio da prosim, a on sada istu ideju prodaje kao zajedništvo”, komentira Željko Sabo.
Prije rata restoran
Vodotoranj je visok 50 m, a do rata je na njegovu vrhu bio restoran s vidikovcem na Vukovar, Dunav i okolno srijemsko vinogorje. Tijekom agresije, vodotoranj je bio jedna od najčešćih meta neprijateljskog topništva koje mu je nanijelo više od šest stotina oštećenja. Zanimljivo je da je i novi projekt izradio arhitekt Rako, a razlika u odnosu na prvobitnu verziju je ta da na vrhu neće biti restoran jer u HDZ-u smatraju kako bi to bilo neprimjereno s obzirom na simboliku vodotornja.
No tek treba skupiti novac i zato je pokrenuta akcija. Pomogli su Zagreb, Rijeka, Split, Dubrovnik, učenici iz Čepina, NK Rijeka i mnogi drugi. Radovi bi trebali započeti na jesen i trajali bi godinu dana.