Iako ono za mnoge ljude ima razorne posljedice Vincentu Van Goghu oštećenje mozga je možda omogućilo inspiraciju. Povodom toga BBC-jev novinar Brian Story istražuje tvrdnje po kojima je oštećenje sljepoočnog režnja mozga možda odigralo glavnu ulogu u radu velikih postimpresionista. Takvo oštećenje često uzrokuje epilepsiju, a ujedno može utjecati na način na koji mozak procesuira audio i vizualne informacije.
U Van Goghovu slučaju stručnjaci vjeruju da je epilepsija izmijenila način percipiranja svijeta, te tako neposredno dovela do vrlo osobnog oblika umjetnosti. Učinke epilepsije na život i djelo Van Gogha pokušao je istražiti Dr. Shahram Khoshbin s Harvard Medical School. Radeći sa bolesnicima koji su pretrpjeli oštećenje sljepoočnog režnja, otkrio je da percipiraju boje svjetlije i slike živopisnije no što to one uistinu jesu. ŤU tom se dijelu odvija osjetilna integracija, te nije teško uvidjeti kako smetnje mogu stvoriti drugačije osjetilno iskustvoť, kaže Khoshbin.
Profesorica Susan Greenfield, vodeći neuroznanstvenik s Oxford University, kaže da oštećenja u tom području omogućuju i snažna duhovna stanja; Ťznamo da ako se stimulira to područje, ljudi katkad proživljavaju mistična iskustva.
Greenfield je istaknula važnost mozga. To je jedan od najčarobnijih ljudskih organa, najviše stoga što je tako tajanstven. Mozak je bit osobe, najprivatniji dio tijela, koji čini osobu takvom kakva jest. Može se presaditi i srce i jetra, ali osoba će ostati istom, ali presadi li se mozak, mijenja se i osoba.
Mozak se sigurno nije mijenjao u posljednjih 50 000 godina. A veličina mozga nije pokazatelj mentalnih sposobnosti. Recimo, Einstein je imao mozak za trunku manji od prosječnog. Važne su veze između stanica mozga i one su odgovorne za razvoj i prilagodbu osobe. Oštećenja veza utječu na taj razvoj i funkcioniranje osobe.
