U ponedjeljak je Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila cjepivo njemačkog Biontecha koju masovno proizvodi američki Pfizer. „Ovo je važan korak. Imamo prvu odobreno cjepivo u Europi", kaže Ugur Sahin, osnivač Biontecha, u intervjuu za DW. „Počinjemo s cijepljenjem i očekujemo povoljno djelovanje za one koji prime cjepivo. Recimo, nadamo se da će kroz nekoliko mjeseci opasti stupanj hospitalizacije starijih."
EMA već šestog siječnja donosi odluku i o cjepivu američke Moderne. To Sahinu daje nadu da bi se uskoro na tržištu moglo naći dovoljno cjepiva da se „do iduće zime pandemija stavi pod kontrolu“. Za to je, kako kaže, potrebno imunizirati 60 do 70 posto stanovnika.
Glavobolje zadaje nova mutacija virusa koja je isprva primijećena u Velikoj Britaniji, ali već se pojavila u više zemalja kontinentalne Europe. Prema epidemiološkim podacima, taj novi soj je osjetno zarazniji. Britanci vjeruju da se zbog njega čak 70 posto ljudi više zaražava. Ali, pitanje svih pitanja je je li nova varijanta otporna na cjepivo. „Još ne znamo, jer nismo obavili testove", kaže Sahin, i najavljuje da će u naredna dva tjedna Biontech provjeriti kakav je odgovor ove mutacije na njihovo cjepivo.
Hoće li cjepivo biti efikasno protiv mutacije? „Znanstveno gledano, visoka je vjerojatnost da hoće. Iako ova varijanta ima višestruke mutacije, izmijenjeno je samo jedan posto relevantnog proteina. To znači da je 99 posto isto, a naše cjepivo izaziva imuni odgovor tako što napada protein virusa s više strana", dodaje znanstvenik.
Cjepivo nije samo za bogate zemlje?
Sve članice EU-a najavile su da će početi cijepljenje Biontechovim cjepivom prije kraja godine. U Njemačkoj bi u više od četiri stotine improviziranih centara za cijepljenje to trebalo započeti u nedjelju (27. prosinca). Kao prvo će se cijepiti rizične grupe, prvo stariji od 80 godina i oni koji su na stacionarnom liječenju i u domovina za stare i nemoćne.
Za to je potrebna mamutska logistika. Biontechovo cjepivo se mora čuvati na minus sedamdeset stupnjeva Celzijusa, zbog čega su neki znanstvenici već rekli da ona nije primjerena za siromašnije zemlje koje ne mogu osigurati lanac hlađenja.
„Ove ultra-hladne temperature nisu ništa novo. Transport uz suhi led nam je poznat već pedeset godina“, kaže međutim Sahin. „Kutije se prenose na lice mjesta i onda medicinsko osoblje može izvaditi cjepiva i staviti ih u hladnjak. U njemu su cjepiva stabilna pet dana."
On u razgovoru za DW dodaje da „nije točna“ ocjena da siromašnije zemlje neće imati pristupa ovom cjepivu. Sahin podsjeća da su i zemlje poput Meksika ili nekih iz Južne Amerike već odobrile upotrebu ovog cjepiva.
'Znanstvena zajednica je superheroj'
Ugur Sahin i njegova supruga Özlem Türeci, dvoje znanstvenika odgovornih za nastanak cjepiva, oboje su djeca useljenika iz Turske. Ovaj bračni par iz Mainza je u medijima dobio pridjev superheroja. Ali Sahin želi ostati skroman: „Mi smo znanstvenici. A znanost je obavila ono što je važno. Mi nismo sami u tome, mislim da je superheroj cijela znanstvena zajednica i to bi trebalo nagraditi – ne pojedinačno, nego u obliku investicija u istraživanja."
Ipak, Ugur Sahin, osoba koja je smislila cjepivo, ga još nije primio. Tijekom kliničkih studija je zbog sukoba interesa zabranjeno sudjelovanje ljudima iz kompanije koja radi na cjepivu. A sada u Njemačkoj cijepljenje kreće od prioritetnih grupa.
Sahin se nada da će naći „legalno i fer“ rješenje da se ipak on i njegovi suradnici cijepe jer želi osigurati nesmetan dalji rad. Njemačka je u strogom lockdownu, ali se bilježi tek blagi pad dnevnog broja novozaraženih. Jučer je zabilježeno 962 smrti koje se dovode u vezu s koronom, što je rekord u Njemačkoj.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.