Njemački ministar obrane upozorio je da bi "mogla postojati prijetnja rata u Europi". Govoreći u nedjelju za njemačku radioteleviziju ZDF, Boris Pistorius, član Socijaldemokratske stranke kancelara Olafa Scholza, rekao je da će nacije poput Njemačke morati povećati sposobnost svojih oružanih snaga za održavanje mira u regiji te da moraju promijeniti svoj mentalitet u onaj u kojem je rat moguć.
"Trideset godina mirovnih dividendi, 30 godina bez Varšavskog pakta kao prijetnje značilo je da Bundeswehr, kao ni druge oružane snage, nisu u stanju u kojem bi inače bile", rekao je Pistorius, prenosi Newsweek.
Zakašnjelo podebljanje budžeta
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela u veljači 2022., šokirala je mnoge u Europi, ponajviše one koji rat na Starom kontinentu nisu vidjeli od Drugog svjetskog rata i nisu bili suočeni s prijetnjom napada od kraja Hladnog rata 1990-ih. Od početka rata u Ukrajini, neke su europske države povećale svoje proračune za obranu, dok je NATO ojačao snage raspoređene duž istočnog krila Europe koje graniči s Rusijom. Njemački kancelar Scholz je ubrzo nakon invazije najavio povećanje njemačkih vojnih izdataka od 100 milijardi eura.
Primjećujući promjenu potrošnje u obrani nakon invazije na Ukrajinu, Pistorius je kazao:
"Ne možete to nadoknaditi u 19 mjeseci, ni kroz proizvodnju, ni kroz nabavu, niti kroz bilo što drugo. Naš standard [za poboljšanje obrane] mora biti što brži i energičniji. Moramo se naviknuti na ideju da bi u Europi mogla postojati prijetnja ratom. A to znači da moramo postati sposobni za rat, moramo biti obrambeni i pripremiti Bundeswehr i društvo za ovo."
Nije pritom jasno je li njemački ministar obrane mislio na prijetnju iz Rusije ili od neke treće zemlje.
POGLEDAJTE VIDEO: Lani Ukrajina, sada Izrael, sutra tko zna: Je li svijet na rubu Trećeg svjetskog rata i tko je idući?
Spora prilagodba na prijetnju ratom
Njemačka vlada je u srpnju odobrila nacrt proračuna kojim bi se troškovi obrane podigli na 2 posto BDP-a, što je cilj koji je NATO postavio za zemlje članice. Sljedeći mjesec, izvijestio je Reuters pozivajući se na vladine izvore, to je u međuvremenu odbačeno u korist petogodišnjeg prosjeka od 2 posto.
Upitan o zabrinutosti da se Njemačka — koja je patila od visoke inflacije nakon pandemije — ne privikava dovoljno brzo na prijetnju rata, Pistorius je rekao: "Sve što je pokvareno u 30 godina ne može se nadoknaditi u 19 mjeseci."
Dodao je da će do kraja godine vlada izdvojiti više od dvije trećine od 100 milijardi eura "posebnog fonda" za vojne ugovore. Pistorius je ipak upozorio da je "problem u tome što ugovori još ne osiguravaju izravno proizvodnju i isporuku. Za to je opet potrebno vrijeme."
Njemačka se suočila s kritikama zbog svog sporog odgovora na rusku invaziju i odbijanja da Ukrajini ustupi neke od svojih tenkova Leopard. Tek nakon što su saveznici Ukrajini ponudili svoje tenkove i Njemačka je pristala poslati 18 novijih tenkova Leopard.