Posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Rumunjskoj nije baš prošao onako kako je planirao. Trebao je održati govor pred zakonodavnim tijelom zemlje 10. listopada, no on je prekinut u zadnji tren, piše Foreign Policy. Ukrajinski predsjednik sam je odustao od govora zbog otpora rumunjske nacionalističke oporbene stranke. Riječ je o Savezu za uniju Rumunja (AUR) koji su zaprijetili prosvjedom.
Potpora te stranke "eksplodirala" je nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, a prednjači i u anketama za izbore za Europsku uniju iduće godine. Ipak, Moldavija i Ukrajina čelniku te stranke zabranile su ulazak u svoju zemlju zbog moguće povezanosti s Kremljem. S druge strane, Rumunjska se suočava s prekretnicom — kako u pogledu svoje pozicije prema Ukrajini, tako i u pogledu svoje pozicije u Europi. Zbog povratka slovačkog kontroverznog populista Roberta Fica koji je svojim stavovima bliže Budimpešti u smislu otpora europskoj potpori Kijevu, Bukurešt će se vjerojatno pokazati kao sljedeće veliko političko bojno polje.
Odnosi Bukurešta i Kijeva osjetljivo su pitanje na domaćem i međunarodnom planu
Rumunjska, također, igra veliku ulogu u pružanju vojne i humanitarne pomoći Ukrajini. Najvažnija stvar je da je ona glavni saveznik u omogućavanju da žito stigne na svjetska tržišta. Odnosi Bukurešta i Kijeva osjetljivo su pitanje na domaćem i međunarodnom planu, a moglo bi doći i do potencijalnog zaokreta. Ako bi se to dogodilo, došlo bi do velikih posljedica za šire europsko gospodarsko i političko okruženje, budući da će zemlja također igrati ključnu ulogu u europskoj i globalnoj energetskoj sigurnosti u nadolazećim godinama.
Uspješan razvoj proizvodnje plina nudi mogućnost otupljivanja ključnog gospodarskog oružja koje je Kremlj upotrijebio protiv Europe usporedo s ratom u Ukrajini. Utjecaj strategije Kremlja podigao je inflaciju na vrhunce neviđene desetljećima. Jasno su dali do znanja da je voljan ciljati na europska gospodarstva.
Iako povlačenje Kremlja iz Crnomorske inicijative za žito nije imalo velikog utjecaja na globalne cijene žitarica, potaknulo je napetosti oko europskih tržišta plina, kao i spor Svjetske trgovinske organizacije protiv Mađarske, Poljske i Slovačke oko njihovih jednostranih ograničenja.
Ipak, plin je nedvojbeno značajniji, a globalno tržište je nervozno oko bilo kakvih prekida u opskrbi u budućnosti. Prije desetak dana su europske i svjetske cijene plina naglo porasle zbog sumnjivog curenja u plinovodu između Finske i Estonije kao i zbog prijetnji štrajkovima u Australiji u kolovozu. Nova poskupljenja prijete i daljnjoj inflaciji što će dovesti i do novog dizanja kamatnih stopa.
Rumunji su promijenili četiri premijera u zadnje tri godine
Za Europu, Ukrajinu, ali i šire područje bolje je da rumunjski plin teče što je prije moguće. Rusija ima sve razloge da se tome suprotstavi. Ruska militarizacija Crnog mora, gdje polaže pravo na teritorijalne vode koje graniče s Rumunjskom kroz svoju nezakonitu okupaciju i aneksiju Krima, očita je neposredna prijetnja, ali ne i jedina. Oni, naime, imaju dugu povijest korištenja mreža utjecaja i poslovnih partnera kako bi stekla uporište u energetskim projektima diljem Europe, uključujući Rumunjsku. Ruske tvrtke ulagale su u metalski sektor te u ugljikovodik i lučku industriju, a nekolicina rumunjskih poslovnih ljudi partneri su s Kremljem.
A na političkom planu, rascjepkani rumunjski parlament bio je krajnje nefunkcionalan. Ostavio je zemlju na cjedilu, bez kapaciteta da se uhvati u koštac s korupcijom i potencijalnim ruskim utjecajem. U posljednje tri godine, Rumunji su promijenili četiri premijera, a posljednju vladu, formiranu u lipnju 2023., vodi čelnik PSD-a Marcel Ciolacu, koji je i sam nekoć bio pod istragom zbog potencijalne korupcije.
Brojni Rumunji napuštaju umjerene, mainstream stranke i skreću u AUR, populistički Savez za Uniju Rumunja, povlačeći cijeli politički diskurs u zemlji udesno, zanemarujući probleme korupcije. A Europa ako misli djelovati, trebala bi djelovati odmah - prije AUR-a i Kremlja.