Rusija je odlučila nastaviti sudjelovanje u „žitnom dogovoru“, unatoč tome što je morski koridor iz Odese ranije korišten za uklanjanje eksploziva i teroristički napad na Krimski most, kao i napad na bazu Crnomorske flote u Sevastopolju.
Ministarstvo obrane Ruske Federacije priopćilo je da vjeruje u jamstva Ukrajine da se to neće ponoviti u budućnosti, a prethodno je turski predsednik Erdogan rekao da su se Ruska Federacija i Turska uspjele dogovoriti o nastavku sporazuma.
"Zahvaljujući sudjelovanju UN-a, kao i pomoći Turske, od Ukrajine je bilo moguće dobiti potrebne pismene garancije o nekorištenju humanitarnog koridora i ukrajinskih luka za neprijateljstva protiv Ruske Federacije… Ruska Federacija smatra da su dobivene garancije trenutno dovoljne i nastavlja sa primjenom sporazuma“, priopćilo je Ministarstvo obrane Rusije.
'Neke strane govora nam nisu poznate'
Tim povodom, ruski portal PolitNavigator razgovarao je sa više analitičara, koji na ovu odluku uglavnom ne gledaju blagonaklono.
Tako moskovski politikolog Pavel Danilin ne može sakriti čuđenje: "Slijedimo logiku: Prvo, Kijev je stvorio (stvara) prljavu bombu. Drugo, Kijev vrši terorističke napade, diže u zrak mostove i ubija civile. Treće, Kijev je izvršio napad na Crnomorsku flotu uz pomoć brodova koji su izašli na more uslijed dogovora o žitu. Četvrto, stoga, verujemo Kijevu da se žitni sporzum neće koristiti u vojne svrhe. Briljantno", ironično je prokomentirao Danilin.
Zamjenik Državne dume iz stranke Jedinstvena Rusija Oleg Matvejčev objašnjava potrebu povratka sporazumu: "Razgovarali smo o tome da se posao sa izvozoom žita može nastaviti samo pod našim uvjetima. Odnosno, ako je korist veća od eventualnih mogućih gubitaka. Inače, ovaj dogovor jednostavno nije potreban… To znači da postoje neke strane ovog dogovora o kojima nam se ne govori. Možda su neke garancije stigle iz Turske, koja sada najviše zarađuje na tom poslu. Postoje predmeti tajne diplomacije, ne može se sve objaviti, jer se može iskoristiti protiv Rusije. Morate shvatiti da nema budala „na vrhu“, a ako nešto radimo, to radimo pod povoljnim uvjetima za nas“, rekao je Matvejčev.
Održavanje odnosa s Turskom
Kolumnist Jurij Barančik razvio je pak ideju o "lukavom planu": "Izvedena je vrlo suptilna operacija da bi se potencijalno otvorio drugi front protiv režima Zelenskog. Ako se Zelenski odluči ponovno podići i "pucati", onda će se, prema planu, "sultan" morati nositi s njim. A to znači otvaranje drugog fronta protiv ukrajinskog Reicha“, kaže Barančik.
Kapetan prvog ranga rezerve Vasilij Dandikin smatra da je posao obnovljen kako bi se održali odnosi s Turskom: "Mislim da je ovo čisto politička odluka, najverojatnije povezana s pozicijom Turske, s kojom imamo prilično bliske odnose u mnogim pitanjima. Ovo je u velikoj mjeri turski projekt, Erdogan ga smatra takvim. Turska pokušava biti regionalna sila."
Povećani pritisak na Rusiju
Bjeloruski politikolog Aleksandar Špakovski objašnjava važnost održavanja odnosa s Ankarom: "Važnost Turske za Moskvu je izrazito porasla tijekom godine. Ovo je kritično značajan uvoz, tu je ponovni izvoz ruskih energenata, to je prozor u svijet."
Na ovaj ili onaj način, nastavak dogovora bit će shvaćen kao slabost Rusije, predviđa politički analitičar Sergej Markov: "Erdogan je dao riječ, da mu je Zelenski dao riječ, čak i u pisanoj formi, da teroristi više neće koristiti žitni koridor za terorističke napade. I iz nekog razloga ne vjerujem Zelenskom. A ne vjerujem ni njegovom potpisu. I iz nekog razloga sam tužan. Koliko je puta još Rusija spremna dozvoliti da je otvoreno prevare? Je li granica dosegnuta? U cijelom svijetu, nastavak sudjelovanja Rusije u sporazumu o žitu, poslije terorističkih napada, nakon povlačenja iz sporazuma i nakon obećanja, "časna riječ" Erdogana i Zelenskog, doživaljva se kao odraz ruske slabosti i nespremnosti da se ide u sukob. A to će dovesti do povećanog pritiska na Rusiju".
Sergej Gorbačov, stručnjak Instituta zemalja ZND, rezervni kapetan prvog reda, ističe da suzdržanost vlasti izaziva razočaranje i sumnju u narodu: "Ovo se događa na način koji, ne samo da izaziva nezadovoljstvo, već i malodušnost. Istovremeno, ljudi koji nisu duboko svjesni okolnosti, imaju jako nerazumijevanje za ono što se događa. Postoji mišljenje da Rusija uvijek čini ustupke, zbog slabosti i nedostatka odlučnosti, postoji sumnja da smo nepromišljeno krenuli u specijalnu operaciju. Oni nam ne govore mnogo, a svako preklapanje informacija izaziva nepovjerenje. Takva odluka ne daje pozitivne rezultate. Drugo, nije jasno tko je potpisao obaveze Ukrajine? Predsjednik narkoman ili tko? Nacionalisti udareni u glavu koji pljuju na sve što je prethodno postignuto? Dajem si slobodu izjaviti kako je ovo još jedno obećanje koje će biti prekršeno", rekao je Gorbačov.
Ukrajinci likuju: 'Pisano jamstvo izgleda smiješno'
Politikolog Špakovski smatra da je vlast vjeruje da će stanovništvo „zaboraviti“ još jedan neuspjeh: "Vlasti postupaju temeljem vlastitih razloga, razumno vjerujući da ljudi imaju kratko pamćenje. Na kraju krajeva, svi su već zaboravili pilota Peškova, ubojstvo veleposlanika Karlova, razmjenu zarobljenih vojnika Azova, itd. Sukladno tome, zaboravit će i na „žitni dogovor“.
S druge strane, u Kijevu ne kriju zadovoljstvo i obećavaju da Rusija neće moći zaboraviti sramotu nanesenu žitnim dogovorom: "Rusija je sebe stjerala u kut. Ne postoji dobro rješenje za izlaz iz ove situacije. Ako se sporazum ne obnovi, onda će Turska nastaviti prevoziti žito, unatoč Rusiji. Ako se obnovi, svima je jasno da je nastavljen jer Rusija nema snage za blokadu. Rusija više nije pomorska sila u Crnom moru. Rusija nije u stanju fizički organizirati blokadu. Ratni brodovi ne mogu napustiti Sevastopolj. Ratni brodovi su uništeni u njihovoj bazi.
Dogovor o žitu je vrlo koristan za Ukrajinu. Trenutno se naši interesi poklapaju s turskima. Ovo se mora iskoristiti. Za budućnost nam je potrebna velika i jaka flota. U suprotnom, druge pomorske sile će nam diktirati svoje uvjete. To se ne može dozvoliti. Pisano jamstvo da nećemo napasti Rusiju kroz žitni koridor izgleda smiješno i kao poraz za Rusiju. Oni su htjeli zauzeti Kijev u tri dana, a sada traže od nas komad papira da ih ne napadamo. Moramo u potpunosti uništiti Crnomorsku flotu Ruske Federacije“, prokomentirao je Aleksej Gončarenko, izaslanik Vrhovne rade.
Rat u Ukrajini uživo pratite OVDJE.
