30 godina od pada berlinskog zida /

Zašto se Nijemci ne vraćaju u povijest kao Hrvati? 'Nitko ne želi tu povijest, uspjeh je u budućnosti'

Od 155 kilometara Berlinskog zida danas je ostalo tek nešto više od jednog kilometra

6.11.2019.
23:04
VOYO logo

Prosvjedi stotina tisuća ljudi koji su se prije 30 godina širili Istočnom Njemačkom 9. studenoga 1989. doveli su do rušenja Berlinskog zida. Mučni simbol hladnog rata, sovjetskog komunističkog imperija i podjele svijeta pao je pod tisućama Berlinčana koji su na njega krenuli nakon što je član Politbiroa Günter Schabowski na press konferenciji u 19 sati šokirao novinare, ali i cijeli Politbiro.

Pomalo zbunjeno i izgubljeno objavio je da se restrikcije za putovanje u inozemstvo ukidaju odmah, premda je dobio naputak da tu odluku objavi idućeg dana i da će se restrikcije postupno ublažavati. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je ll Schabowski slučajno ili namjerno opstruirao odluku Politbiroa ni danas se ne zna, ali njegove riječi su se već širile eterom i pokrenule masu.

Isprva su istočni Nijemci oprezno krenuli prema zidu i graničnim prijelazima u Zapadni  Berlin, ali ohrabreni masom sugrađana s druge strane zida počeli su nezaustavljivo prelaziti i rušiti zid, a granični policajci potpuno zbunjeni i u šoku nisu se usudili pucati. Jedna od onih koja je te večeri prošetala iz Istočnog u Zapadni Berlin bila je i kemičarka izvjesna Angela Merkel. Zid je naciju i obitelji dijelio više od 28 godina, bila je to noć prepuna emocija, suza, smijeha, pjesme. Oni koji su te besane noći bili ondje pamte svaki detalj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 155 kilometara Berlinskog zida danas je ostalo tek nešto više od jednog kilometra, od čega se najveći dio nalazi u dijelu grata poznatom kao East Side Gallery. Riječ je o suvremenoj galeriji grafita. 

Podjela više gotovo i nema

Danas podjela više praktički nema, rekao je za RTL Direkt hrvatski zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.

"Postoje male podjele, ali neznatne ako se vidi gdje je startala Istočna Njemačka poslije ujedinjanja. Mislim da i nema nekih znatnih podjela, barem ne u ekonomskom i ekonomskom smislu. Rastuća desnicva, odnosno AfD je po meni pokret, koji nije pitanje samo Njemačke, već Europe. To je pokret koji je na vlasti u mađarskoj, poljskoj", rekao je Juratović, dodajući kako misli da se današnjom Njemačkom ipak može biti zadovoljan.

"Sama činjenica da je danas izbjeglicama koji dolaze u Europu glavni cilj doći u Njemačku. Što znači da u Njemačkoj nije tako loše", kazao je Juratović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad se gledaju rasprave u Budnestagu, u njima se zastupnici tako često baš i ne vraćaju 30, 40 godina unatrag, što je čest primjer u Hrvatskoj.

"Nitko se ne vraća u povijest jer nitko niti ne želi tu povijest, radilo se o fašizmu ili komunizmu. Ovdje to nije tema, mislim da se moramo okrenuti prema budućnosti. Znamo da se uspjeh može naći samo s ciljem za budućnost, a ne vraćanjem u povijest", rekao je Juratović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo