Iako se očekivalo da će Putin popustiti do kraja ljeta i pristati na neku vrstu međunarodne mirovne konferencije, rat u Ukrajini se nastavlja istom žestinom.
Kremlj svakako neće odustati od svojih minimalnih zahtjeva, a to su međunarodno priznanje (ilegalno) odvojenih teritorija, Krima i Donjecka, te jamstvo da preostali dio Ukrajine neće postati članica NATO-a. S druge strane, službeni Kijev ne popušta nimalo i traži povlačenje svih ruskih snaga na stanje prije 2014.
Ratovi su dobri za međunarodno poslovanje
U godinu i pol, Ukrajina je od zapadnih zemalja dobila više od 110 milijardi dolara u oružju, opremi, logistici i obuci, te izravnoj ekonomskoj pomoći. Na čelu su Sjedinjene Američke Države s oko 70 milijardi dolara pomoći, a slijede Europska unija s 35 milijardi, Velika Britanija s nešto više od 10 milijardi, Njemačka s 10,2 milijarde, Japan s 6,2 milijarde i Kanada s 5,3 milijarde dolara. S obzirom na to da se vojni proračun Ukrajine posljednjih pet godina kretao oko 5 milijardi, jasno je da je ovaj iznos najveća strana pomoć ikada isporučena ne samo Ukrajini, već i bilo kojoj drugoj zemlji. S druge strane, vojni proračun Rusije od 2017. godine kreće se oko 62 do 65 milijardi dolara godišnje. Iako zbog tradicionalne tajnosti Kremlja što se tiče stavki proračuna nije moguće točno znati sva izdvajanja za rusku vojsku i sigurnosne službe, sigurno je da ukupno ne prelaze 80 milijardi dolara godišnje.
Koliko su ova '100 i nešto' milijardi dolara pomoći Ukrajini velika, potvrđuju i brojke iz našeg okruženja - Hrvatska ima godišnji bruto domaći proizvod (BDP) od 68,96 milijardi dolara, Srbija od 63,08 milijardi, Bosna i Hercegovina 23,37 milijardi, Sjeverna Makedonija 13,83 milijarde, Slovenija 61,75 milijardi i Crna Gora 5,86 milijardi (izvor: Svjetska banka). Početkom kolovoza, Bijela kuća je najavila dodatnih 200 milijuna dolara pomoći Ukrajini kao podršku tekućoj kontraofenzivi. Također, do kraja godine Ukrajina bi trebala konačno primiti i lovce-bombardere F-16 američke proizvodnje, najmanje 20, a vjerojatno i oko 28 do 30 zrakoplova.
Ukupan iznos pomoći vjerojatno bi iskorijenio glad
S druge strane, međunarodne humanitarne organizacije procjenjuju da je diljem svijeta prošle godine distribuirana pomoć u hrani i lijekovima u ukupnom iznosu od oko 14,5 milijardi dolara. Dakle, samo 10 posto novca dosad potrošenog na rat u Ukrajini (s obje strane i iz međunarodne zajednice) bilo bi dovoljno da se pomogne većini najugroženijih diljem svijeta. Za ukupni iznos - vjerojatno bi mogla biti "iskorijenjena" glad u svijetu.
Stručnjaci iz područja sigurnosti i vojne industrije napominju da su od početka rata u Ukrajini oružje i streljivo na svjetskom tržištu poskupjeli u prosjeku oko 12 do 15 posto, ovisno o zemlji proizvođača. Također, američke i europske tvrtke iz vojnoindustrijskog sektora su u proteklih godinu dana povećale proizvodnju za oko 20 posto. Najviše je tome doprinijela kriza u Ukrajini, ali i napetosti između Kine i Tajvana u Južnom kineskom moru, te pogoršanje situacije u iranskim vodama i česte zapljene tankera u Hormuškom tjesnacu. Veće vojne proračune su najavili i Japan i Južna Koreja, zbog prijetnji Sjeverne Koreje i stalnih testiranja balističkih raketa.