"Vrijeme je. Obrišite Facebook", napisao je na svom Twitteru osnivač WhatsAppa Brian Acton, koji se, doduše, obogatio kad je WhatsApp prodao Facebook, ali nema veze. Mnogi su ga poslušali jer Facebooku više ne vjeruju zbog hakiranja podataka 50 milijuna ljudi. Tvrtka Cambridge Analytica koristila je podatke kako bi utjecala na birače na američkim izborima i Brexitu.
Prije samo dva sata, a to su puna dva dana nakon što je razotkriven skandal, statusom se javio i Mark Zuckerberg i ispričao se.
"Osnovao sam Facebook i odgovoran sam za sve što se događa na našoj platformi. Odlučan sam da učinimo sve što treba kako bismo zaštitili zajednicu. Cijela ova situacija s Cambridge Analyticom se više ne bi smjela događati s novim aplikacijama koje danas koristimo, ali to ne mijenja ono što se događalo u prošlosti", napisao je.
A u prošlosti su se događale velike malverzacije podacima korisnika, za što postoje i dokazi.
Mislili su da pričaju s bogatim Šri Lančaninom, no to je bio novinar britanskog Channel Four koji ih je tajno snimao. Šefovi kompanije Cambridge Analytica pohvalili su se da su utjecali na izbore u mnogim europskom i afričkim zemljama, ali i na izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a- s podacima koje nisu smjeli imati.
Na upit je li sreo Donalda Trumpa, generalni direktor Cambridge Analytica Alexander Nix odgovorio je:
"Mnogo puta! Mi smo radili cijelo istraživanje, sve podatke, sve analize, svako ciljanje, vodili smo cijelu digitalnu kampanju, televizijsku kampanju i naši podaci korišteni su u cijeloj strategiji."
Nakon što je afera buknula, javio se i zviždač Chris Wylie, koji je radio u Cambridge Analyticu. Priznao je da su kupovali podatke Facebookovih korisnika i koristili ih za što god je klijent htio.
"Činio sam pogreške, žalim zbog toga, ali prvo što trebam učiniti jest reći ljudima nešto o tome. Sljedeći korak jest da shvatim što mogu učiniti kako bih to ispravio", kazao je Chris Wylie, zviždač u tvrtki Cambridge Analytica.
Pa je ispričao kako je sve izvedeno - tvrtka Global Science Research još je 2014. na Facebooku distribuirala kviz osobnosti o tome je li korisnik ekstrovertiran ili neurotičan. Tako su prikupili psihološke podatke korisnika, ali i pokupili podatke njihovih Facebook prijatelja. Ti su podaci za milijun dolara prodani Cambridge Analytici koji su ga koristili za stvaranje ciljanih političkih oglasa. Kampanja je obuhvatila i do 50-ak milijuna Amerikanaca.
"To nije ništa novo, to je samo način na koji te firme rade. Način na koje rade je da one nikad ne izlažu sebe. Prvo ugovori koje imate s Facebookom kao korisnikom su apsolutno jenostrani, oni mogu sve, a vi ne možete ništa. Vi ste de facto njihovo vlasništvo - vi i njihovi podaci i nemate pravo žalbe. Nemate čak ni elementarna ljudska prava kao što je pravo na slobodu govora jer to nije sredstvo javnog priopćavanja, već privatna firma, da ne kažem privatna prćija", objasnio je Lucijan Carić, stručnjak za internetsku sigurnost.
"Imate u ovom slučaju Cambridge Analytice da je Facebook tražio da privatne podatke izbrišu. Mislim, to je smiješno. Mogli su isto tako tražiti svjetski mir. To je komedija, samo za jako naivne ili jako glupa predstava", nadodaje.
A zastrašujuće je kako smo bez ikakve prisile na društvenim mrežama spremni podijeliti sve o sebi. Naoko zabavna anketa za razbibrigu pita me koje su moje političke preferencije, što mislim o pobačaju. Jedna druga ispituje me jesam li timski ili solo igrač, a treća me ispituje volim li više mačke ili pse. Gdje bi zapravo završili ti podaci, ne znamo.
Ljudi moraju biti svjesni da sve što napišu na internetu tamo ostaje zauvijek, a podaci o nama i našim navikama zlata vrijede. Polako postajemo hodajući proizvodi. Na primjer tvrtke nas lako gađaju personaliziranim reklamama jer o nama znaju sve. A na sve smo, samo za malo lajkanja, šeranja i razbibrige, pristali sami.
