"Prije ili kasnije područje južne Turske, Jordana, Sirije, Lebanona pogodit će potres jačine 7,5 po Richteru", objavio je to 3. veljače Nizozemac Frank Hoogerbeets, a onda u ponedjeljak izrazi sućut svima na tom području koje je zaista, par dana nakon objave potres i pogodio.
Kaže kako ovakvim potresima uvijek prethode kritična kretanja planeta, a tvrdi da su se ista dogodila 4. te 5. veljače.
Ranije je naime naveo kako će se ponoviti situacija slična onima iz 115. te 523. godine.
Inače, Hoogerbeets je znanstvenik instituta SSGEOS s kojeg su tijekom jutra podijelili i snimke tih kritičnih kretanja planeta.
Pogledajte ga ovdje:
Mnogi mediji su, poput nas, samo prenijeli njegovu objavu bez dodatne provjere i objašnjenja, što sada ispravljamo.
Njegove tvrdnje nisu znanstveno utemeljen
U prvobitnoj verziji članka prenijeli smo kako je riječ o znanstveniku instituta SSGEOS. Nismo, pritom, naveli kako taj tvit nije nikakvo predviđanje potresa niti se isti mogu predvidjeti.
U svojoj objavi Hoogerbeets nije naveo 'vrijeme i datum' potresa, kako se tvrdi. On nije znanstvenik niti seizmolog, a tvrdnje da je seizmička aktivnost povezana s položajem planeta, nisu znanstveno utemeljene.
Hoogerbeets radi na Institutu za praćenje geometrije nebeskih tijela povezanih sa seizmičkom aktivnošću (SSGEOS) koji se bavi predviđanjem potresa na bazi spomenute pseudoznanstvene metode.
U svojoj prvoj verziji objavljenog članka, nismo imali reakciju struke na njegovu objavu. A struka, pak, uvijek ističe da se potresi ne mogu predvidjeti.
U tome su nedavno bili vrlo jasni i Europsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC), Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, ali i hrvatski stručnjaci.
"Sve dok metoda nije znanstveno dokazana, zadržat ćemo našu politiku: odbijamo da se naše kanale povezuje s tvrdnjama o predviđanju. Iskreno govoreći, da je netko doista u stanju predvidjeti potrese, zaslužio bi Nobelovu nagradu! Dakle, umjesto da se iznose neprovjerene tvrdnje na društvenim mrežama, bolje je dokazati valjanost metode u znanstvenom radu. Kao i uvijek nakon razornih potresa, društvene mreže vrve tvrdnjama da su X ili Y to predvidjeli! U ovom trenutku predviđanja ne postoje. Ne slušajte ljude koji tvrde da su u tome uspješni!", poručili su.
Seizmolog Kuk: 'Tko god kaže da je predvidio potres, to jednostavno ne stoji'
Seizmolog Krešimir Kuk je za naš portal, Danas.hr, komentirao "predviđanja" potresa. Tvrdi da ista ne postoje: "Ona nisu znanstveno i stručno utemeljena i tkogod kaže da ih je predvidio to jednostavno ne stoji".
Također navodi da ako je neko područje seizmičko aktivno, postoji mogućnost potresa. Bilo ono neaktivno godinama. "Netko može reći da je neko područje seizmički aktivno te se tamo realno može očekivati potres, ali to nije prognoza" , kaže pa zaključuje: "za svako je seizmički aktivno područje normalno da do njega dođe".
Dr. Iva Dasović, docentica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu kazala je, pak, za Jutarnji list kako ima znanstvenika koji rade istraživanja na temu utjecaja gravitacije, prvenstveno Mjeseca i Sunca, na pojavu snažnih potresa, no dosad nema dokaza da je tome tako.
"Ima pojedinačnih slučajeva kad se neka predviđanja i snažni potresi preklope, no potrebno je i pokazati da to nije samo puka slučajnost. Nažalost, kod brojnih slučajeva ispostavilo se da još uvijek ne postoji sustavno ‘pogađanje‘ koje bi onda značilo da se tu stvarno krije nešto vrijedno. Seizmolozi su vrlo oprezni s prognozom potresa jer to nosi veliku odgovornost. Moramo biti zaista sigurni ako ćemo izdavati takva upozorenja jer ako pogriješimo, izgubit ćemo povjerenje i/ili izazvati paniku", ustvrdila je dr. Dasović i napomenula kako se potresi ne mogu prognozirati na način na koji meteorolozi predviđaju vrijeme.
PMF: Nemoguće je predvidjeti kad će se potres dogoditi
Na stranici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu objašnjeno je zašto je nemoguće utvrditi kada će se potres dogoditi: 'Lokacija potresa vezana je za aktivne rasjede koji su uglavnom poznati, pa je moguće unaprijed otprilike znati gdje se potres može dogoditi. Jačina potresa ovisi o čvrstoći stijena u rasjednoj zoni – jači potresi mogući su samo na mjestima gdje su i stijene čvršće, tj. ondje gdje se može nakupiti velika količina energije bez da se prijevremeno oslobodi. Na osnovi povijesnih i statističkih podataka te poznavanja lokacija rasjeda, moguće je pretpostaviti i potencijalnu jačinu budućeg potresa. Ali, zbog nehomogenosti sredstva i neperiodički dugog "punjenja" i kratkotrajnog "pražnjenja" energije na rasjedima u obliku potresa, nemoguće je točno predvidjeti kad će se idući potres dogoditi'.
