'Morate biti neumoljivi' /

Velika nestašica stanova za najam: Cijene su sve veće, a ljudi rade nevjerojatne stvari da bi im stanodavci čuvali smještaj

Image
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Naime, rezultat porasta cijena najamnina i sve manje dostupnog smještaja je i dolazak Ukrajinaca koji bježe od rata

5.9.2023.
8:34
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
VOYO logo

Da bi ostvarili prednost pred drugima, oni koji traže stan za najam u Zürichu moraju se dobro opremiti kavom i čokoladama koje nose stanodavcima da bi im čuvali svoj smještaj. S druge strane, u Amsterdamu studenti muku muče s pronalaskom stana, a u potrazi za smještajem mogu biti i nekoliko mjeseci. U Dublinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi vraćaju se roditeljima jer nikako ne mogu pronaći krov nad glavom. Cijene najma sve su veće jer je ponuda stanova u Europi sve manja, piše Tportal.

Iako su htjeli kupiti nekretninu, sve veće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da od te odluke, ipak, odustanu. Vladine politike i trendovi rada gurnuli su kvalificirane strane radnike koji si stan mogu priuštiti i u Parizu, Dublinu, Berlinu te Lisabonu. Ipak, povratak studenata u fakultete nakon pandemije povećao je potražnju stanova u Londonu i Amsterdamu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
BORBA S INFLACIJOM /

Plenković otkrio kada će predstaviti novi paket mjera: 'Pomoći ćemo najugroženijima i omogućiti građanima zadržavanje standarda'

Image
BORBA S INFLACIJOM /

Plenković otkrio kada će predstaviti novi paket mjera: 'Pomoći ćemo najugroženijima i omogućiti građanima zadržavanje standarda'

Vlada mora poduzeti mjere jer bi, u protivnom, moglo doći do povećanja nejednakosti. Oni koji si ne mogu priuštiti kupnju nekretnina, često izdvajaju sve više od svojih mjesečnih prihoda za stanovanje, upozorili su stručnjaci.

Otežava se život ljudima koji nemaju naslijeđeno bogatstvo

"Najamnine rastu i to osobito otežava život ljudima koji nemaju naslijeđeno bogatstvo", rekla je Christine Whitehead, profesorica stambene ekonomije na London School of Economics. "Postoji vraški velika razlika između 25-godišnjaka koji traži stan, a roditelji su mu vlasnici kuće i imaju nekretnine koje izdaju, naspram mladih ljudi koji počinju potpuno sami", dodala je profesorica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je u Londonu, a ni u Amsterdamu situacija nije ništa bolja. Tamo je situacija teška i studentima s obiteljskom podrškom, a to je potvrdila Hendrine van Walbeek koja je pretraživala web stranice za iznajmljivanje soba za svog sina Mikea u blizini Amsterdama. Ova 54-godišnja majka, koja je inače vlasnica male tvrtke u Terneuzenu na jugozapadu Nizozemske, svakodnevno je pretraživala stranice s ponudom stanova, a njezin sin sve do kolovoza nije bio pozvan da bi samo pogledao neki stan za najam.

Baš zato, Hendrine se odlučila na malo drugačiji pristup. Objavila je oglas na društvenim mrežama s pojedinostima o Mikeu, njegovim interesima i željama. To je urodilo plodom, tako da je Mike pronašao sobu za 500 eura u predgrađu Amsterdama, oko 45 minuta od svog sveučilišta.

Image
Foto: Thinkstock, sborisov

"Morate biti neumoljivi da biste uspjeli", rekla je Van Walbeek pa istaknula da je "jednostavno previše ljudi, a nema dovoljno soba".

Taj je grad jednostavno postao magnet za strance. Nizozemske tvrtke, poput ING Groepa i Royal Philipsa, povećale su svoju radnu snagu posljednjih godina, a zbog svoje povoljne porezne klime postao je poznat i među privlačnim velikim međunarodnim tvrtkama. Tako su Tesla i Netflix u njemu postavili svoja europska sjedišta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradska uprava u svom nedavnom izvješću objavila je da je zbog "ekstremnog" rasta stanovništva grad ostao bez oko 200.000 domova.

Donose poklone kada dolaze u razgledavanje

U sličnoj situaciji su i drugi gradovi. U Dublinu je stanovništvo poraslo za 12 posto zato što su vladine porezne olakšice stvorile poticaje za globalne farmaceutske i tehnološke tvrtke pa su tamo otvorile svoja europska tržišta. Te politike počele su izazivati negativnu reakciju, a tvrtke često navode smještaj kao jedan od glavnih izazova za zapošljavanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Irski mediji javili su da je, primjerice, niskotarifna zrakoplovna tvrtka Ryanair unajmila studentski smještaj tijekom ljeta za svoje osoblje. Planiraju kupiti stanove svojim zaposlenicima.

U Zürichu je stopa slobodnih mjesta za najam stanova 0,07 posto, a redovi za njihovo razgledavanje redovito se protežu na više od 100 ljudi. Lovci na stanove počeli su donositi i pisma preporuke, bankovne izvode te darove poput vina i čokolade kada su pozvani da razgledaju nekretninu.

Image
Foto: Wikipedija

Direktor udruge stanara Züricha, Walter Angst, očekuje da će najamnine porasti za oko 30 posto do 2025. jer više kamatne stope potiču potražnju. Naime, rezultat porasta cijena najamnina i sve manje dostupnog smještaja je i dolazak Ukrajinaca koji bježe od rata. Tako su cijene najma u Estoniji, koja je bila top destinacija za Ukrajince, skočile 22 posto u 2022., prema Eurostatu.

Vlade donose kratkoročne mjere

Iako Vlade pokušavaju naći rješenje, to često budu samo kratkoročne mjere. Upravo zato, više od 5000 privatnih iznajmljivača u Dublinu predalo je obavijest o raskidu najama svojih nekretnina u drugom tromjesečju nakon što je vlada uvela ograničenja za najamnine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz tog razloga, pridošlice u Berlinu mogu tražiti stan i po nekoliko mjeseci jer su se brojni najmodavci povukli s tržišta. S druge strane, švedski sustav kontroliranog iznajmljivanja stanova stvorio je pak višegodišnju listu čekanja na tržištu podstanara u Stockholmu. Tamo ni vijesti o podmićivanju i seksualnom uznemiravanju nisu neuobičajene.

"Kontrola cijena najma najgora je politika koju možete primijeniti jer dodatno ograničava ponudu", rekao je Djordy Seelmann, izvršni direktor HousingAnywherea, platforme za najam koja djeluje u glavnim gradovima diljem Europe. "Donositelji politika obično su usredotočeni na ono što danas mogu učiniti za tržište, ali rješavanje ovakvih problema s ponudom traje najmanje desetljeće", objasnio je Seelmann.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Španjolsku je istaknuo kao primjer zemlje u kojoj je vladina politika puno više usmjerena na liberalizaciju građevinskih propisa da bi se dugoročno povećala ponuda. I Beč je jedan od takvih gradova. Tamo gradska uprava daje 200 eura svima ispod određene razine prihoda kako bi im pomogla u plaćanju stanarine. Pola milijuna ljudi u Beču živi u 220.000 stanova koji su u vlasništvu općina, a u sljedećih nekoliko godina bit će izgrađeno više od 3700 novih domova.

Image
Foto: Profimedia

Ipak, malo vlada uspijeva izgraditi nove stambene objekte dovoljno brzo da se zadrži korak s potražnjom, a svemu su krive inflacija, ali i zelene politike koje povećavaju troškove izgradnje. Broj dostupnih nekretnina u Irskoj se smanjio, a izgradnja stanova u Nizozemskoj daleko je ispod cilja, postavljenog prošle godine.

Nestašica stanova tako počinje mijenjati strukturu gradova. Tek 40 posto Nizozemaca je u Amsterdamu jer se sve više ljudi odlučuje na život u satelitskim gradovima. U Irskoj, s druge strane, mlade medicinske sestre trenutno troše 77 posto od svoje plaće na stanarinu, a postotak mladih koji žive kod kuće porastao je na 64 posto prošle godine.

U Lisabonu Vlada planira ukinuti zlatne vize za kupnju nekretnina. U tom gradu, naime, stanarine su skočile 25 posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju. Zbog toga su ljudi izašli na ulice prosvjedovati - izbačeni su iz središta grada zbog priljeva bogatih stranaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

POGLEDAJTE VIDEO: Prvo plati sebi, nađi gdje curi, piši troškove! Evo najboljih načina kako popraviti kućni budžet

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo