Treća je obljetnica od početka rata u Ukrajini, najvećeg vojnog sukoba od Drugog svjetskog rata na europskom tlu. Posljedice krvavog sukoba svakoga dana su sve veće. Milijuni su napustili zemlju, ostali bez domova, gradovi su sravnjeni sa zemljom. Procjenjuje se da je 46 tisuća ukrajinskih vojnika poginulo na bojištu, dok us deseci tisuća nestali ili zarobljeni. Iako Rusija skriva službene brojke, vjeruje se da je s druge strana najmanje 90 tisuća poginulih.
Ključni događaji:
- treća obljetnica početka ruske invazije
- Ursula von der Leyen u Kijevu
- Ukrajinci dronovima napali rusku rafineriju nafte
Trump: 'Cijenu i teret' osiguranja mira moraju snositi europski narodi
21.00 - Donald Trump osvrnuo se na financiranje rata u Ukrajini, tvrdeći da "cijena i teret" ne smiju dolaziti samo od SAD-a, piše Sky News
"Također sam zadovoljan što se Macron slaže da trošak i teret osiguranja mira moraju snositi europski narodi, a ne samo SAD, a Europa mora preuzeti tu središnju ulogu u osiguravanju dugoročne sigurnosti Ukrajine, što oni žele učiniti", kaže.
Američki predsjednik kaže da je Amerika pružila mnogo više pomoći Ukrajini nego bilo koja druga nacija. "Stotine milijardi dolara", dodaje Trump, rekavši da postoji "velika razlika" između iznosa koji su potrošili Europa i SAD.
Macron i Trump: Želimo zajedno raditi na miru u Ukrajini
20.40 - Unatoč golemim razlikama u stajalištima, Donald Trump i Emmanuel Macron izjavili su u ponedjeljak da žele surađivati na okončanju rata u Ukrajini, na treću obljetnicu početka ruske invazije na tu zemlju.
Francuski predsjednik, koga je američki kolega primio u Ovalnom uredu, obećao je razgovore u cilju "trajnog" mira i izrazio nadu u "snažan" američki angažman u tom pogledu.
Donald Trump na tiskovnoj se konferenciji pohvalio svojim "posebnim" odnosom s francuskim kolegom i ustvrdio da bi neprijateljstva mogla biti prekinuta za "nekoliko tjedana". Američki predsjednik također smatra da je potpisivanje sporazuma s Ukrajinom o američkom pristupu mineralima u toj zemlji "vrlo blizu".
Rekao je da je čak moguć posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući kako bi sporazum bio ratificiran, "ovaj ili sljedeći tjedan". Trump to vidi kao način da Sjedinjene Države nadoknade troškove nastale vojnom potporom Kijevu od ruske invazije 2022.
Republikanac, koji prije svega računa na dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi zaustavio borbe, također je rekao da će se ruski predsjednik složiti s budućim raspoređivanjem europskih trupa u Ukrajini, ali je izbjegao pitanja o sigurnosnim jamstvima koja bi Washington eventualno dao tim vojnicima. Macron je rekao da je Europa spremna dati sigurnosna jamstva Ukrajini, uključujući mirovne snage, u slučaju prekida vatre.
Trump kaže da do prekida vatre treba doći 'što je prije moguće' Opisao je Macrona kao svog prijatelja i kaže da je "oduševljen" što mu želi dobrodošlicu natrag u Bijelu kuću.
"Svrha našeg današnjeg sastanka je okončati još jednu bitku, stvarno užasnu, nešto što nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata", rekao je Trump i dodao da se rat u Ukrajini "nikada ne bi dogodio da je on bio predsjednik".
“Vrijeme je da vratimo mir i mislim da ćemo to učiniti”, rekao je Trump, dodajući da su "imali smo nekoliko sjajnih razgovora, uključujući i Rusiju".
Trump: 'Rat nikad ne bi počeo da sam ja predsjednik'
18.35 - Donald Trump danas je izjavio da je u ozbiljnim razgovorima s Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, prenosi Sky News.
U objavi na Truth Socialu, američki predsjednik je rekao da također razgovara o "velikim transakcijama gospodarskog razvoja koje će se dogoditi između SAD-a i Rusije".
Trump je komentirao i nedavni poziv između čelnika G7, povodom obilježavanja treće godišnjice početka rata u Ukrajini. Ponovio je svoju tvrdnju da rat "nikada ne bi počeo da sam ja predsjednik", naglašavajući važnost postizanja sporazuma koji bi mogao zaustaviti sukob.
Govoreći o razgovorima, Trump je rekao da su čelnici G7 izrazili zajednički cilj postizanja kraja rata, a on je osobno istaknuo važnost sporazuma o "vitalnim kritičnim mineralima i rijetkim zemljama" između SAD-a i Ukrajine. Ovaj sporazum, prema Trumpovim riječima, trebao bi biti potpisan vrlo brzo i omogućiti da "američki narod nadoknadi desetke milijardi dolara" potrošenih na vojnu pomoć Ukrajini, uz istovremeni poticaj ukrajinskom gospodarstvu.
UN usvojio rezoluciju koju je izradila Ukrajina
18.20 - Opća skupština Ujedinjenih naroda glasala je o konkurentskim rezolucijama povodom godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. Usvojena je rezolucija koju je predložila Ukrajina, a kojom se osuđuje ruska agresija, prenosi Sky News.
U rezoluciji se spominje potpuna invazija Ukrajine od strane Ruske Federacije i podsjeća na potrebu provedbe svih prethodnih rezolucija skupštine usvojenih kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine.
Za rezoluciju je glasalo 93 članica, dok je 65 bilo suzdržano, a 18 ih je glasovalo protiv. Protiv su zajedno glasale Rusija i Sjedinjene Američke Države. Među zemljama koje su bile protiv su još Izrael, Mađarska, Bjelorusija…
Hrvatska je, s još 92 zemlje, glasala za rezoluciju.
Sjedinjene Američke Države predložile su zasebnu rezoluciju u kojoj se ne spominje teritorijalni integritet Ukrajine.
Rezoluciju su potom izmijenile europske zemlje, uključujući reference na suverenitet Ukrajine.
Ova izmijenjena verzija usvojena je, no SAD su se odlučile suzdržati od glasanja o vlastitoj rezoluciji nakon izmjena.
Opća skupština također je odbacila ruski prijedlog izmjena u rezoluciji koju su izradile Sjedinjene Države.
Zelenski: 'Razmjena zarobljenika mogla bi biti prvi korak prema kraju rata'
13.30 -Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je na summitu povodom treće godišnjice ruske invazije da bi potpuna razmjena ratnih zarobljenika mogla predstavljati početak puta prema završetku sukoba, piše SkyNews.
Naglasio je kako je od početka rata između Ukrajine i Rusije održano 60 razmjena zarobljenika, uključujući onu iz prosinca prošle godine, kada su stotine osoba vraćene svojim domovima. Ipak, tisuće Ukrajinaca i dalje su zatočene u Rusiji, a neki od njih nalaze se u zarobljeništvu još od 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima.
"To je poštena i pravedna opcija. To bi mogao biti kraj rata", rekao je Zelenski, naglasivši da Ukrajina želi dogovor u kojem će "svatko biti zamijenjen za svakoga". Iako službeni podaci o ukrajinskim zarobljenicima nisu dostupni, procjenjuje se da ih u Rusiji ima više od 8.000.
Govoreći o širim mirovnim perspektivama, Zelenski je istaknuo kako se mir neće dogoditi sam od sebe niti će ga ruski predsjednik Vladimir Putin jednostavno ponuditi Ukrajini.
"Moramo izboriti mir snagom, mudrošću i jedinstvom – zajedno s našim partnerima", poručio je.
Naglasio je kako Ukrajina može osigurati trajni mir samo ako dobije jasna i čvrsta sigurnosna jamstva. U međuvremenu, Moskva je prošloga tjedna izjavila da neće prihvatiti prisutnost NATO snaga u Ukrajini kao dio bilo kakvog budućeg mirovnog sporazuma.
Albanski premijer spomenuo 'slona u sobi'
13.00 - Na summitu povodom treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, albanski premijer Edi Rama upozorio je da se diplomatska situacija značajno promijenila zbog dijaloga između Donalda Trumpa i Rusije. Istaknuo je kako zapadni čelnici ne bi smjeli ignorirati tu novu realnost i pritom je "dotaknuo slona u sobi" – činjenicu da Moskva i Washington vode vlastite pregovore, potencijalno isključujući Ukrajinu.
"Čini mi se da se svi ponašamo kao da se ništa nije dogodilo, iako je pod novom administracijom Bijele kuće mnogo toga drugačije", rekao je Rama, dodajući da se treba ozbiljno razmotriti kako Europa može zaštititi samu sebe u svjetlu tih razgovora.
"Dugo smo bili na američkom autopilotu", rekao je. "Sada se čini da je autopilot isključen. Nitko ne zna na koliko dugo."
Albanski premijer naglasio je kako Albanija ostaje snažan saveznik Ukrajine, ali je izrazio sumnju da summit razmatra samo polovinu problema – vojni aspekt – dok političke i diplomatske promjene ostaju u sjeni.
'U završnoj smo fazi pregovora o sporazumu o rijetkim mineralima'
12.55 - Ukrajina i Sjedinjene Američke Države su u "završnoj fazi pregovora" o sporazumu o mineralima, kazala je potpredsjednica ukrajinske vlade Olha Stefanishyna.
"Ukrajinski i američki tim su u završnim fazama pregovora u oko sporazuma o mineralima. Pregovori su bili vrlo konstruktivni, gotovo svi ključni detalji su finalizirani. Posvećeni smo brzom dovršetku ovoga kako bismo nastavili s potpisivanjem. Nadamo se da će ga čelnici SAD-a i Ukrajine potpisati i odobriti u Washingtonu što je prije moguće kako bismo pokazali našu predanost za desetljeća koja dolaze", objavila je Stefanishyna na X-u.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je odbio Trumpov zahtjev da mu vrati pomoć u rijetkim mineralima u iznosu od 500 milijardi američkih dolara, istaknuvši da je SAD dale 67 milijardi američkih dolara u oružju i 31,5 milijardi u potporama proračunu.
Zelenski je istaknuo da Trumpov zahtjev nije ozbiljan i da ne može prodati svoju zemlju.
Von der Leyen: 'Ulaganje u suverenitet je ulaganje u sprječavanje budućih ratova'
12.00 - Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da je prioritet Europe ojačati otpor Ukrajine, što podrazumijeva ubrzanu isporuku oružja i povećanje ulaganja.
"Ulaganje u suverenitet Ukrajine je ulaganje u sprječavanje budućih ratova", istaknula je na samitu u Kijevu.
Dodala je da Ukrajina treba sigurnosna jamstva uz potporu SAD-a. "Nitko ne želi više mir od ukrajinskog naroda, no oni žele pravedan i trajan mir. To dolazi kroz snagu", kazala je istaknuvši da će Europa zato nastaviti s obukom i naoružavanjem ukrajinskih vojnika.
Potvrdila je da će EK danas usvojiti novi, 16. paket sankcija usmjerenih protiv Rusije.
Čelnici dolaze u Ukrajinu
8.47 - Dok europski čelnici dolaze u Ukrajinu na treću godišnjicu invazije Rusije protiv te zemlje, EU je potvrdio poticaje za Kijev. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će Ukrajina dobiti 3,5 milijardi eura u ožujku - i također će imati koristi od planova EU-a za povećanje proizvodnje oružja i obrambenih kapaciteta, piše Sky News.
Desetak čelnika iz Europe i Kanade sada stiže u Kijev, gdje ih dočekuju ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha i šef predsjedničkog kabineta Andrii Yermak. "U ovoj borbi za opstanak, nije samo sudbina Ukrajine u pitanju", objavila je von der Leyen na društvenim mrežama. "To je sudbina Europe."
Uzvanici, uključujući predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu i premijere sjevernoeuropskih zemalja i Španjolske, trebali bi prisustvovati događajima posvećenim obljetnici. Također će razgovarati o podršci Ukrajini usred nedavne promjene američke politike pod Donaldom Trumpom.
Veliki napad dronovima na Ukrajinu
Ukrajina je tijekom noći bila pod još jednim velikim napadom dronovima. Dan nakon što je Volodimir Zelenski izvijestio da je 250 dronova pogodilo Ukrajinu - što je bio najveći val od početka rata - vojska je rekla da je 185 lansirano tijekom noći. Od toga, kažu da ih je 113 oboreno, dok je još 71 nestao s radara nakon ometanja.
Rusija je pokrenula masovne napade bespilotnim letjelicama na Ukrajinu gotovo svakodnevno već mjesecima, ali Kijev je odgovorio i vlastitim napadima. Prema analizi Sky Newsa porastao je napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruska skladišta nafte i druga postrojenja povezana s proizvodnjom nafte u posljednja tri mjeseca.
Von der Leyen u Kijevu
7.40 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigla je u ponedjeljak ujutro vlakom u Kijev na treću obljetnicu od početka ruske invazije. Očekuje se da će predstaviti novi paket financijske pomoći težak 3,5 milijardi eura.
"Danas smo u Kijevu jer je Ukrajina Europa. U bitci opstanka, na koncu nije samo sudbina Ukrajine već i Europe", poručila je Von der Leyen na X-u nakon dolaska u Kijev.
U Kijevu će joj se pridružiti njezini europski povjerenici koji će se sastati s kolegama iz ukrajinske vlade.
"Moramo ubrzati trenutačnu isporuku oružja i streljiva. To će biti u fokusu našeg rata u idućim tjednima", kazala je von der Leyen skupini medija, uključujući i Euronewsu, na putu prema ukrajinskoj prijestolnici.
"Vjerujemo u slobodnu i suverenu Ukrajinu na njenom putu prema Europskoj uniji", dodala je.
Ukrajinski dronovi gađali rusku rafineriju nafte
7.30 - Krhotine koje su padale s uništenih ukrajinskih dronova izazvale su požar u industrijskom poduzeću u ruskoj regiji Rjazanj, rekao je u ponedjeljak guverner regije jugoistočno od Moskve.
"Prema preliminarnim informacijama, nije bilo ozlijeđenih, materijalna šteta se procjenjuje", rekao je guverner Pavel Malkov u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Malkov nije rekao koja tvrtka je u plamenu. Baza, informativni Telegram kanal blizak ruskim sigurnosnim službama, izvijestio je da su ukrajinske bespilotne letjelice gađale rafineriju nafte u Rjazanju, koja je u vlasništvu Rosnefta. Nije bilo komentara iz Ukrajine. Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće Baze.
Rusija kaže da je prekid vatre bez dugoročnog rješenja u Ukrajini neprihvatljiv
6.50 - Rusija prepoznaje napore Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da krenu prema brzom prekidu vatre u Ukrajini, ali to je za Moskvu neprihvatljivo i prijeti ozbiljnim posljedicama za odnose Rusije i SAD, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija RIA.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov u ponedjeljak je kazao kako mogu prepoznati želju američke strane da krene prema brzom prekidu vatre. Više čitajte OVDJE.
Tri godine rata u Ukrajini
6.30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin 21. veljače objavio je da je Rusija priznala teritorije Ukrajine pod ruskom kontrolom kao neovisne države: Narodnu Republiku Donjeck i Narodnu Republiku Lugansk. Dan kasnije, Rusija je poslala svoje trupe kao "čuvare mira", a Vijeće federacije Rusije odobrilo je upotrebu vojne sile u inozemstvu. Nekoliko minuta nakon Putinovog obraćanja naciji 24. veljače, počela je invazija na Ukrajinu, odnosno "specijalna vojna operacija", kako ju je Putin nazvao.
Ukrajinka Marina Ljušina pripremila je noć prije sve za tečaj kuhanja čokolade koji se trebao održati 24. veljače 2022. Veselila se dolasku djece u svoje privatno dječje kazalište u sjevernom ukrajinskom Konotopu. Glumica i majka dvoje djece te je noći loše spavala, čula je buku kroz san i mislila je da je to tramvaj. Ujutro ju je nazvao prijatelj i rekao joj: "Rat je". Kako se tako nešto može dogoditi usred Europe, pitala se ona zajedno s milijunima svojih sunarodnjaka. Pobjegla je s djecom u Njemačku, njezin muž je ostao braniti domovinu.
Više čitajte OVDJE.
POGLEDAJTE VIDEO: Božo Kovačević šokirao: 'Trump ne može podnijeti što je Zelenski bolji zabavljač od njega'
