Ruski predsjednik Vladimir Putin 21. veljače objavio je da je Rusija priznala teritorije Ukrajine pod ruskom kontrolom kao neovisne države: Narodnu Republiku Donjeck i Narodnu Republiku Lugansk. Dan kasnije, Rusija je poslala svoje trupe kao "čuvare mira", a Vijeće federacije Rusije odobrilo je upotrebu vojne sile u inozemstvu. Nekoliko minuta nakon Putinovog obraćanja naciji 24. veljače, počela je invazija na Ukrajinu, odnosno "specijalna vojna operacija", kako ju je Putin nazvao.
Ukrajinka Marina Ljušina pripremila je noć prije sve za tečaj kuhanja čokolade koji se trebao održati 24. veljače 2022. Veselila se dolasku djece u svoje privatno dječje kazalište u sjevernom ukrajinskom Konotopu. Glumica i majka dvoje djece te je noći loše spavala, čula je buku kroz san i mislila je da je to tramvaj. Ujutro ju je nazvao prijatelj i rekao joj: "Rat je". Kako se tako nešto može dogoditi usred Europe, pitala se ona zajedno s milijunima svojih sunarodnjaka. Pobjegla je s djecom u Njemačku, njezin muž je ostao braniti domovinu.
Najveći sukob nakon Drugog svjetskog rata
Putinov okidač za pokretanje 'specijalne vojne operacije' bilo je odbijanje Zapada da odbaci zahtjev za članstvom Ukrajine u NATO Savez i povuče trupe Saveza na svom istočnom krilu. Putin je tvrdio da je njegov potez bio neophodan kako bi se zaštitili ruski sigurnosni interesi i ruska nacionalna manjina u Ukrajini. Kijev i njegovi saveznici osudili su Putinov potez kao ničim izazvani čin agresije. Za njih, to je bio pokušaj Moskve da uništi ukrajinski nacionalni suverenitet i identitet.
Ruske trupe napale su Kijev 24. veljače 2022. u ranim jutarnjim satima. Putin je očekivao brzu pobjedu. Međutim, "specijalna vojna operacija" pretvorila se u najveći europski sukob nakon Drugog svjetskog rata. Mjesec dana kasnije, zbog velikih gubitaka i ukrajinskih napada na linije opskrbe, ruske trupe počele su se povlačiti. Ukrajinska protuofenziva natjerala je Rusiju u rujnu i listopadu na povlačenje iz velikih dijelova regije Harkiv na sjeveroistoku i regije Herson na jugu.
Sve je počelo aneksijom Krima 2014.
Sreća se okrenula 2023., kada ukrajinska protuofenziva na jugu nije uspjela presjeći ruski kopneni put do poluotoka Krima koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine.
Rusija je tijekom prošle godine preuzela borbenu inicijativu ofenzivama duž fronte od 1000 kilometara, postižući spore, ali ustrajne uspjehe. Prošle jeseni, ruske su snage zauzele najviše ukrajinskog teritorija od početka rata.
Moskva je ciljala ukrajinsku infrastrukturu gomilama projektila i bespilotnih letjelica, uništavajući velik dio njezinih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Ukrajina je uzvratila udarac u kolovozu prošle godine upadom u rusku regiju Kursk kako bi pokušala odvratiti moskovske snage na istoku i steći više utjecaja u potencijalnim mirovnim pregovorima. Ukrajina još uvijek drži neke od tih dobitaka, ali njezini ograničeni resursi su iscrpljeni, što otežava obranu uporišta na istoku.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je mandat preuzeo početkom 2025. godine, napravio je oštri zaokret u američkoj vanjskoj politici po pitanju vojne i financijske podrške koju je od početka invazije Ukraniji pružala bivša američka administracija na čelu s predsjednikom Joeom Bidenom.
Trump je inicirao kontakt s ruskim predsjednikom Putinom te su dva čelnika načelno dogovorila suradnju s ciljem stabilizacije američko-ruskih odnosa, ali i kako bi okončali rat koji ulazi u svoju četvrtu godinu. Prema tom načelnom dogovoru, plan je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bude uključen u pregovore, ali detalji nisu poznati, kao ni kada bi se to moglo dogoditi. Međutim, poznato je da se Trump slaže s Putinovim stavom da Ukrajini nije mjesto u NATO-u. Zelenski je poručio da neće odustati od članstva. Dodao je da su potrebna pouzdana zapadna sigurnosna jamstva i snažne europske mirovne snage kako bi se spriječili ruski napadi na Ukrajinu u budućnosti.
Dok je Biden tri godine održavao politiku "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", Trumpov razgovor s Putinom, i naknadni pregovori u Saudijskoj Arabiji, otišli su u drugom smjeru.
Trump je okrivio Kijev što nije uspio s Moskvom sklopiti dogovor koji je mogao spriječiti rat. Pohvalio je rusku vojnu moć i čak sugerirao da bi Ukrajina "jednoga dana mogla biti ruska".
Zelenski je rekao da Ukrajina neće prihvatiti nikakav dogovor postignut bez Kijeva i inzistirao na tome da europski saveznici moraju sudjelovati u mirovnim pregovorima. Odbacio je nacrt sporazuma koji je predložio SAD i koji bi Washingtonu dao veliki udio u ukrajinskim mineralima. SAD ima previše interesa, a nema nikakva sigurnosna jamstva za Kijev, ustvrdio je ukrajinski predsjednik.
Putin i Trump - ruku pod ruku
Trumpov pristup zaprepastio je europske saveznike, čiji se šok produbio kada ih je potpredsjednik JD Vance oštro ukorio na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu zbog slobode govora i migracija.
Dok je Trumpova administracija rekla da europski saveznici nisu dobrodošli u mirovne pregovore, ohrabrila ih je da daju sigurnosna jamstva Kijevu u onome što je bivši britanski veleposlanik Nigel Gould-Davies nazvao kontradiktornim pristupom.
Putinovi ključni ciljevi ostaju uglavnom isti: da Ukrajina odustane od pridruživanja NATO-u i uvede upotrebu ruskog jezika kako bi zadržala zemlju u orbiti Moskve, ali sada želi da Kijev povuče svoje snage iz četiri regije koje je Moskva zauzela, ali koje ne kontrolira u potpunosti.
Putin je rekao da bi se mirovni sporazum mogao općenito temeljiti na nacrtu dogovorenom početkom rata, a koji obvezuje Ukrajinu da proglasi neutralnost, smanji svoju vojsku i zaštiti ruski jezik i kulturu. Ti su pregovori propali u travnju 2022.
Putin je odbacio primirje, tvrdeći da bi to koristilo Kijevu. No neki promatrači Kremlja vjeruju da bi on to mogao prihvatiti ako Kijev pristane održati izbore nakon prekida vatre. Trump zahtjeva da se u Ukrajini održe izbori jer je Zelenskom istekao mandat prošle godine. Zelenski kaže kako je nemoguće održati izbore u ratnim uvjetima. Trump ga je nazvao "diktatorom". Putin se nada da bi izbori mogli oslabiti Zelenskog.
Ipak, vjeruje se da se Putinu ne žuri sa sklapanjem mirovnog sporazuma, a svaki ishod će mu odgovarati.
Putin je više puta jasno dao do znanja da vjeruje da Rusija može postići svoje ciljeve u Ukrajini bez ikakvog dogovora uz posredovanje SAD-a. Što se njega tiče, Moskva jednostavno treba pričekati dok se Ukrajina ne raspadne sama od sebe, nakon čega će ruska vojska slomiti svaki preostali otpor među ukrajinskom vojskom.
Troškovi rata u Ukrajini
Ukrajinski rat nedvojbeno je najkrvaviji i najskuplji rat u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Iako je teško doći do točnih brojki žrtava, u rujnu 2024. The Wall Street Journal procijenio je da je rat već rezultirao s više od milijun žrtava, s više od 250.000 mrtvih i oko 800.000 ranjenih. Pokolj se od tada samo povećao.
Rat je također bio demografska i ekonomska katastrofa za Ukrajinu, manju i ranjiviju zemlju od Rusije. Zbog invazije i bijega izbjeglica, stanovništvo Ukrajine palo je na nekih 28 do 30 milijuna ljudi, što je gubitak stanovništva od jedne četvrtine u usporedbi s predratnom brojkom od oko 42 milijuna. Narod se suočava s dugotrajnom demografskom krizom. U 2024. Ukrajina je imala najveću stopu smrtnosti i najnižu stopu nataliteta u svijetu. Procjene su da će se broj stanovnika nastaviti smanjivati u budućnosti, ako se ne uspostavi mir.
Ukrajina je već prije invazije bila jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, s drugim najnižim BDP-om po osobi. Od nje je bilo gore samo Kosovo. Procjene pokazuju da će do kraja 2025. ekonomska cijena rata za Ukrajinu iznositi 120 milijardi dolara kumulativnog gubitka u BDP-u i 1 trilijun dolara štete na infrastrukturi i kapitalu.
Troškovi rata nisu, naravno, ograničeni na Ukrajinu. Došlo je do izraženog učinka na globalne cijene hrane, posebno za zemlje s niskim i srednjim dohotkom, zbog prekida opskrbe ukrajinskim i ruskim poljoprivrednim proizvodima. Također je došlo do značajnog utjecaja na cijene energije, posebno za europske zemlje. Velik dio financijskih troškova potpore ukrajinskoj vojsci i gospodarstvu pao je na porezne obveznike zapadnih partnera Ukrajine.
POGLEDAJTE VIDEO: Novo upozorenje iz Kremlja: 'Ukrajina može u Europsku uniju, u NATO ne!'
