Glavni događaji:
- Nastavlja se američko-kineski trgovinski rat, porastao je index straha
- Zlato je prvi put poraslo iznad 3200 dolara za 30 grama
- Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica oštro pale
- Švicarski franak dosegao najvišu razinu u novom desetljeću.
Oslabio američki dolar
13.44 - Američki dolar danas je pao na najslabiju razinu u odnosu na euro u nešto više od tri godine tijekom daljnje eskalacije američko-kineski trgovinskog rata. Oko 9 sati ujutro po britanskom vremenu dolar je dosegao 1,14 dolara u odnosu na euro - što je njegova najslabija vrijednost u odnosu na europsku valutu od veljače 2022. Indeks američkog dolara - koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na košaricu glavnih valuta - također je jutros u isto vrijeme oslabio 1,3%, piše Sky News.
Kina uzvratila udarac Trumpu
10.44 - Peking je u petak povećao svoje carine na uvoz iz SAD-a s 84 na 125 posto, uzvrativši udarac na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da povisi carine na kinesku robu na 145 posto, podižući uloge u trgovinskom ratu koji prijeti uništiti globalne opskrbne lance. Povećanje dolazi nakon što je Bijela kuća zadržala pritisak na drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, izdvojivši ga za dodatno povećanje carina, pauzirajući većinu "recipročnih" carina nametnutih desecima drugih zemalja. "Američko nametanje neuobičajeno visokih carina Kini ozbiljno krši međunarodna i gospodarska trgovinska pravila, temeljne ekonomske zakone i zdrav razum, te je potpuno jednostrano maltretiranje i prisila", stoji u priopćenju kineskog ministarstva financija.
Strah od recesij i odmazde
7.55 - Tjedan turbulencija izazvan carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazao je malo znakova popuštanja u petak, s tržištima ponovno u padu i stranim čelnicima koji pokušavaju smisliti kako odgovoriti na Trumpovu demontažu svjetskog trgovinskog poretka. Pogođena financijska tržišta dobila su kratku odgodu u srijedu kada je Trump odlučio pauzirati carine za desetke zemalja na 90 dana. Međutim, njegov eskalirajući trgovinski rat s drugom svjetskom ekonomijom, Kinom, potaknuo je strahove od recesije i daljnje odmazde. Američki ministar financija Scott Bessent pokušao je umiriti skeptike rekavši na sastanku kabineta u četvrtak da više od 75 zemalja želi započeti trgovinske pregovore, a sam Trump izrazio je nadu u dogovor s Kinom.
No neizvjesnost je u međuvremenu nastavila vladati svjetskim burzama. Indeks S&P 500 završio je 3,5 posto niže u četvrtak i sada je u padu od oko 15 posto u odnosu na svoj najviši nivo u veljači. Azijski indeksi slijedili su pad Wall Streeta u petak, pri čemu je japanski Nikkei pao za gotovo 5 posto, a dionice u Hong Kongu krenule su prema najvećem tjednom padu od 2008. godine.
Rasprodaja američkih državnih obveznica - koja je privukla Trumpovu pozornost prije pauze u srijedu - ponovno je ubrzala u petak. Bessent je u četvrtak odbacio obnovljena tržišna previranja i rekao da bi sklapanje ugovora s drugim zemljama donijelo sigurnost. SAD i Vijetnam složili su se započeti službene trgovinske pregovore, priopćila je Bijela kuća. To proizvodno središte jugoistočne Azije spremno je zaustaviti kinesku robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države preko njegova teritorija u nadi da će izbjeći carine, ekskluzivno je izvijestio Reuters u petak. Japanski premijer Shigeru Ishiba u međuvremenu je uspostavio radnu skupinu za trgovinu koja se nada posjetiti Washington sljedeći tjedan. Tajvan je također rekao da očekuje da će biti uključen u prvu skupinu trgovinskih partnera koji će voditi razgovore s Washingtonom.
Hoće li iPhone poskupiti?
7.20 - Najpopularniji gadgeti na svijetu poput telefona, prijenosnih računala, pametnih satova i tableta mogli bi poskupiti u SAD-u. Mnogi od njih proizvedeni su u Kini, koja se sada suočava s carinama od 145% na svoju robu uvezenu u SAD. Učinak koji bi ovo mogao imati na iPhone i njegovog proizvođača Apple je u središtu pozornosti, a neki analitičari kažu da bi, ako se troškovi prenesu na potrošače, cijene iPhonea u SAD-u mogle porasti za stotine dolara.
Pad dionica na Wall Streetu
6.45 - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica oštro pale, izgubivši dio dobitaka od prethodnog dana, jer se carinskom ratu između Washingtona i Pekinga ne nazire kraj. Dow Jones indeks pao je 2,50 posto, na 39.593 boda, dok je S&P 500 potonuo 3,46 posto, na 5.268 bodova, a Nasdaq indeks 4,31 posto, na 16.387 bodova. Tako su indeksi izgubili dio dobitaka od prethodnog dana, kada je S&P 500 skočio povijesnih 9,5 posto, a Nasdaq više od 12 posto. Nakon velikih oscilacija posljednjih dana, S&P 500 i dalje je oko 7 posto u minusu od polovice prošloga tjedna, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio dodatne, recipročne carine na uvoz u SAD.
Američki dolar oštro je pao u petak zbog rasta zabrinutosti oko utjecaja američko-kineskog trgovinskog rata. Nastavljena je rasprodaja američkih državnih obveznica, a ulagači se sele u takozvanu sigurnu imovinu poput švicarskog franka i zlata. Zlato je prvi put poraslo iznad 3200 dolara za 30 grama, dok je švicarski franak dosegao najvišu razinu u novom desetljeću, piše BBC.
Na azijskim tržištima slika je mješovitija od padova na nekim glavnim indeksima jutros. Japanski Nikkei 225 i dalje je u padu za više od 4%, dok je Hang Seng u Hong Kongu viši za oko 0,5%. Južnokorejski Kospi i australski ASX 200 ostaju u padu, trgujući se za 0,8% odnosno 1,3% niže. Tajvanski Taiex je viši za 1,6%, a indijski Nifty 50 za oko 2%.
Carinski rat između Kine i SAD-a
6.44 - Nakon što je Trump u srijedu odgodio primjenu tih carina na 90 dana, mnoge zemlje poručile su jučer da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Europska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine. No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto, 125 posto recipročnih carina i prethodnih 20 posto vezanih uz krizu s fantanilom. Kina, pak, na uvoz američke robe od jučer primjenjuje carinu od 84 posto, uz prethodnih 20 posto na određenu skupinu proizvoda, te poručuje da neće popustiti.
„Ulagačima je teško odlučiti kupovati dionice uz ovakvu nestabilnost i neizvjesnost. Zabrinuti su zbog carina jer je teško procijeniti kako će to utjecati na gospodarstva”, kaže Paul Nolte, analitičar u tvrtki Murphy & Sylvest. Zbog toga jučer ulagače nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo podaci o popuštanju inflacije u SAD-u u ožujku. Uostalom, procjenjuje se da će idućih mjeseci zbog uvođenja carina inflacija najvjerojatnije porasti, dok čelnici američke središnje banke ionako poručuju da neće žuriti sa smanjenjem kamata, nego pričekati podatke koji će pokazati kako su carine utjecale na rast gospodarstva i inflaciju.
Zbog svega toga, jučer je VIX indeks ‘straha’ ponovno porastao, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica. A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3,04 posto, na 7.913 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 4,53 posto, na 20.562 boda, a pariški CAC 3,83 posto, na 7.126 bodova.
