Članice EU jednoglasno su se složile da se treba više naoružati, pred Europskom je komisijom da dodatno razradi modalitete. Ranije je Ursula von der Leyen istaknula da je bi kroz četverogodišnje razdoblje za to bilo izdvojeno 800 mild. eura te da bi trošak naoružanja države članice snosile same, izuzev za sustave koji bi se koristili zajednički, kao što je protuzračna obrana.
Na samitu je i hrvatski premijer Andrej Plenković koji dao izjavu za medije.
"Završen je posebni sastanak Europskog vijeća. Usvojili smo zaključke o obrambenoj politici, dok pune zaključke o Ukrajini nismo mogli donijeti zbog blokade Mađarske. Umjesto toga, riječ je bila o zaključcima predsjednika Europskog vijeća. Sadržaj zaključaka u najvećoj je mjeri poznat, a u odnosu na pripremne sastanke došlo je do manjih modifikacija. Što se tiče europske obrane, prihvaćeni su svi prijedlozi Europske komisije. To uključuje stvaranje fonda za naoružanje i pomoć državama članicama u iznosu od 150 milijardi eura", rekao je i dodao da je druga važna tema bila mogućnost da države članice izdvajanja za obranu izuzmu iz računanja proračunskog deficita.
Prilika za domaću vojnu industriju
"Također, dio sredstava iz nacionalnih proračuna bit će realociran za obranu. Četvrto, omogućit će se korištenje financiranja Europske investicijske banke za veće financiranje obrane, a peto je mobiliziranje privatnog kapitala za financiranje obrambene industrije. To je prilika za razvoj cijele obrambene industrije, pa tako i hrvatske, kako bi se ojačale sposobnosti. Prag od dva posto BDP-a, koji je standard na razini NATO-a, bit će podignut. Hrvatska već ispunjava NATO-ov cilj od 2 % BDP-a za obranu, a naš je plan da do 2027. taj postotak povećamo na 2,5 %. Kako budemo nastavljali s gospodarskim rastom, imat ćemo veće mogućnosti za ulaganja u hrvatsku vojsku", rekao je.
Kad je riječ o Ukrajini, ključne poruke proteklih dana su potvrđene, naveo je premijer, a to su da se mirovni pregovori ne mogu voditi bez Ukrajine, a da Europa mora u tome sudjelovati.
"Moramo se držati temeljnih načela, uključujući poštivanje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine", izjavio je Plenković i nastavio: "Treba iskoristiti trenutak nove američke administracije kako bi se pokušalo pronaći rješenje koje bi dovelo do prestanka neprijateljstava, postizanja primirja, prije svega zaustavljanja gubitka ljudskih života, i kako bi se krenulo prema mirovnom planu. Hrvatska ima bogato iskustvo – tu je i primjer Cipra, gdje je teritorij okupiran već 50 godina, ali i iskustvo Hrvatske, koja je od 1990. do 1998. imala dio teritorija pod okupacijom, da bi mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja vratila puni suverenitet. Ovo je prilika da se naša iskustva ponude kao doprinos, budući da smo konstruktivna članica EU-a i NATO-a te zemlja koja je dala snažnu potporu Ukrajini."
Dodao je da su najavljeni razgovori između SAD-a i Rusije, zatim SAD-a i Ukrajine, uz domaćinstvo Saudijske Arabije početkom idućeg tjedna." Pozicije EU-a su vrlo važne, što je danas bilo tema razgovora sa Zelenskim", rekao je.
'Orbanov potez je očekivan'
Novinari su pitali kakve su reakcije na potez Orbana i koliko je to opasno? Odgovorio je: "To je očekivano. Napisao je pismo, iznio javno taj stav, pokušalo se razgovarati. On već tri godine ima drukčiji stav od nas, to je uobičajena situacija."
O tome je li hoće li se sva pitanja vezana za Ukrajinu odlučivati u krugu 26 članica, rekao je: "Vidjet ćemo, ovisi što će biti. Kako se postaviti principijelno prema mirovnom procesu? On ima drukčiji stav. Hoće li situacija za dva tjedna biti drukčija? Teško je reći."
Ponovio je da su danas bili potpuno posvećeni obrani i dogovoru oko Ukrajine. "Za dva tjedna ćemo govoriti o Bijeloj knjizi koju će Komisija pripremiti o obrani i financiranju, doprinosu i pomoći Ukrajini te partnerstvu s onima koji nisu članovi EU-a, tako da se razvija suradnja u obrambenoj domeni", rekao je.
Na pitanje je li NATO gotov, odbgovorio je: "Rekao je da ne bi tako rekao, ali je cilj jačanje europskih sposobnosti, što smo danas usvojili. Gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara novi fond isključivo za obranu – 150 mlrd. eura, a Europska komisija osigurat će ta sredstva. Drugo, vrlo je vjerojatno da će u novom višegodišnjem financijskom okviru s 11 mlrd. eura biti predviđeno 100 mlrd. eura do 2034. Europska investicijska banka, koja dosad uopće nije financirala obranu, vjerojatno će sada financirati i proizvodnju pravog oružja i municije, što dosad nije bio slučaj. Mi smo u poziciji da ono što smo danas govorili – uz jačanje europske industrije i tehnološke baze u obrambenoj domeni – imamo situaciju koja je nalik strateškoj autonomiji EU-a u odnosu na SAD, i to će rezultirati najjačom obranom".
Kako će se sve financirati?
RTL-ova reporterka Ana Mlinarić razvoj događaja na summitu u Bruxellesu prati uživo te je ranije izvijestila da su prezadužene zemlje tražile da Europska unija ipak osigura i neki europski novac da se sve ne financira isključivo iz proračuna država članica. Kao jedna od opcija spominju se nepotrošene milijarde iz Fonda za oporavak i otpornost koje su zemlje na raspolaganju imale tijekom ovih krize. Upravo taj novac koristi i Hrvatska pa se nameće pitanje bi li naša zemlja ostala bez tog novca.
Već sad se provuklo da se ovdje radi o ratnom summitu, ali sasvim je sigurno povijesni.
Na summitu je i hrvatski premijer Andrej Plenković koji daje izjavu za novinare.
