Europski čelnici u četvrtak se sastaju u Bruxellesu na posebnom vijeću za obranu nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio da se kontinent nalazi na "prekretnici povijesti".
Ključni događaji:
- Tusk: 'Putin je Europu ostavio bez izbora'
- Za 'koaliciju voljnih' zainteresirano dvadesetak zemalja'
- Plenković: 'Rusija ne smije biti nagrađena kao agresor'
- Lavrov: 'Macronova nuklearna retorika je prijetnja Rusiji''
- Europski čelnici okupljaju se u Bruxellesu, na samit je stigao i premijer Andrej Plenković
- Trumpovi ljudi sastali se s političkim protivnicima Zelenskog
- Šef Ureda Volodimira Zelenskog najavio skori američko-ukrajinski sastanak
Odluka bez presedana
23.05 - Naša reporterka Ana Mlinarić se javila za RTL Direkt iz Bruxellesa. "Ovo je odluka bez presedana, EU se odlučila. Europa je donijela političku odluku da kreće u naoružavanje, želi se naoružati do zuba. To je presedan koji se nije dogodio od Drugog svjetskog rata. Odraz je panike jer je EU više nego svjesna realnosti da ne može računati na SAD, podršku NATO-a, i to je jedna od mogućnosti. Odluka će se još razrađivati. Ursula se nada da će se ulaganje u naoružanje povećati na 800 milijardi eura, ali to će ovisiti o državama članicama. Još će se raspravljati krajem mjeseca i u svibnju.
Teži dio večeri bio je usuglasiti stavove 27 članica oko nastavka podrške Ukrajini. Orban je ostao vjeran stavu od proteklih dana, a usvojeni su zaključci bez Mađarske. U njima se pazi na svaku riječ, a u novoj verziji, koju Mađarska ne potpisuje, izričaj je puno snažniji u smjeru podrške Ukrajini. Spominje se financijska pomoć i sigurnosna jamstva, iako se ne zna kakva, te put Ukrajine prema EU, iako se ne navodi nikakav rok.
Jedna od tema idućih dana bit će kako se Europa može uključiti u pregovore, sjesti za stol s Putinom, Trumpom i Zelenskim te razgovarati o europskoj sigurnosti. Ideja koju zagovara i Plenković jest da osoba koja odgovara pandanom Kellogu, Trumpovu povjereniku, bude uključena. Nije jasno jesu li sve zemlje složne i tko se konkretno spominje, no jedno od imena je bivša kancelarka Angela Merkel. Summit je sazvan zbog Trumpa, iako je on puno stvari i većinu poteza već najavljivao. Šokirao je čak i najoptimističnije u Bruxellesu. Trump je već tjednima tema broj jedan, a posebno je zgrozio sastanak u petak između Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući.
Europljani su svjesni da na SAD, a možda ni na NATO, više ne mogu računati, što se vidi i po današnjim zaključcima. Uvijek se u zaključcima spominjala suradnja NATO-a i EU, no danas se na dva mjesta govori o suradnji i pomoći Ukrajini od strane Europske unije sa saveznicama i NATO članicama koje slično misle. To je politički zaokret – Europa daje do znanja da je spremna i za nova savezništva i za "koaliciju voljnih", koja se spominje proteklih dana. Za sada je predvode britanski premijer Starmer – iako Velika Britanija više nije članica EU – a od europskih lidera tu se istaknuo Macron. Također, spominje se i bivši njemački kancelar Merkel. Francuska i Macron su u boljoj poziciji jer posjeduju nuklearno naoružanje, stalna su članica Vijeća sigurnosti UN-a, imaju bolju vojsku od Njemačke i manje su ovisni o američkom gospodarstvu."
Rusi pokrenuli masovni napad dronovima
22.46 - Rusi su pokrenuli novi masovni napad dronovima na lučki grad Odesa. Prema regionalnom guverneru, dronovi su oštetili energetsku infrastrukturu i izazvali požare. Objavljujući na Telegramu, Oleh Kiper je rekao: "Neprijatelj je ponovno pribjegao još jednom masovnom napadu dronovima na regiju Odese." Rekao je da u predgrađu gore tri stambene zgrade te da još nemaju podatke o žrtvama.
Trump upozorio zemlje NATO-a
22.25 - Američki predsjednik Donald Trump ponovno je upozorio da SAD neće braniti zemlje NATO-a za koje smatra da ne plaćaju dovoljno za obranu. Rekao je da još uvijek postoje zemlje članice koje doprinose premalo, dodajući da je rekao drugim zemljama da ih neće braniti ako su "delinkventne".
Jednoglasno usvojeni zaključci o naoružanju EU, Orban protiv teksta o Ukrajini
20.30 - Reporterka Ana Mlinarić doznaje da su usvojeni zaključci, zemlje su se jednoglasno složile da se treba više naoružavati. "Ovo je sada politička odluka. Europska komisija treba dodatno sada razraditi tu sve modalitete i odgovoriti na sva pitanja razraditi sve detalje i onda će se o ovoj temi ponovno razgovarati na idućim sjednicama Europskog vijeća", poručila je.
Mlinarić doznaje da su prezadužene zemlje tražile da Europska unija ipak osigura i neki europski novac da se sve ne financira isključivo iz proračuna država članica. Kao jedna od opcija spominju se nepotrošene milijarde iz Fonda za oporavak i otpornost koje su zemlje na raspolaganju imale tijekom ovih krize.
Rasprava o Ukrajini
Lideri su pokušavali slomiti mađarskog premijera Viktora Orbana koji već danima tvrdi da neće dati svoj glas za ovakve zaključke. Kako doznaje naša reporterka, Orban nije podržao tekst o Ukrajini i u tome ostao usamljen jer su europski lideri popustili zahtjevima slovačkog premijera koji je tražio da se u zaključcima spomene ruski plin koji Slovačka dobiva preko Ukrajine, odnosno da Ukrajina to blokira. Isporuku su obustavili početkom mjeseca.
"Neki su danas išli toliko daleko ovdje u Bruxellesu da govore da su govorili da je ovo ratni summit, ali sasvim sigurno je povijesni. S jedne strane, zbog činjenice što je Donald Trump potpuno promijenio svoju poziciju prema Ukrajini, Europska unija sada još jednom jasno šalje političku poruku koju stranu bira i u tome možda neće biti jedinstvena, a s druge strane i zato što prvi put nakon Drugog svjetskog rata zemlje članice politički su se obvezale da će pojačati svoje naoružanje kako će ovo završiti", poručila je Mlinarić.
POGLEDAJTE VIDEO: Europska unija donijela političku odluku
Najavljeno nikad veće ulaganje u obranu
19.50 - Druga važna tema summita u Bruxellesu je jačanje europske obrane, a na najavljeno je nikad veće ulaganje u obranu. Ana Mlinarić izvijestila je iz Bruxellesa da je ideja da članice same to financirati, odnosno to ne bi bili bespovratni novci koji su se davali, primjerice, za vrijeme pandemije. Planira se poseban mehanizam od 150 milijardi eura kojim bi se kupovala, na primjer, protuzračna obrana koja bi koristila svim članicama. Ursula von der Leyen planira da Europa tako u četiri godine mobilizirati naoružanje vrijedno 800 milijardi eura. Iza zatvorenih vrata, jedna je tema treba li kupovati isključivo europsko oružje ili se okrenuti i stranim tržištima.
POGLEDAJTE VIDEO: Bruxelles se sprema za neviđeni obrambeni plan
Vlada i predsjednik Republike o Ukrajini
19.40 - "Predsjednik je u svojih pet točaka rekao da treba prihvatiti svaku inicijativu za mir. Vlada i Europska unija na kraju krajeva, imaju potpuno drugi stav. Oni smatraju da bilo kakvi pregovori moraju biti tako da ne idu na štetu Ukrajini. Tu su i neki dijelovi koji se daju različito tumačiti. Primjerice, ni jedna financijska odluka ne smije štetiti standardima građana, uključujući i sankcije", kaže reporterka Ana Mlinarić.
Vlada je, s druge strane, pojašnjava Mlinarić, do sada uvijek bila za sve pakete. Europska unija sada priprema i sedamnaesti paket sankcija prema Rusiji. I Andrej Plenković danas dolazeći ovdje na Europsko vijeće, rekao je da se u mnogome u mnogočemu ne slaže s predsjednikom Republike, ali da mu je bilo važno čuti ima li na ovom današnjem sastanku na današnjem Vijeću, nešto čemu se on strogo protivi.
Njegovih pet točaka komentirao je da se o tome danas ne raspravlja i da će to biti tema za neke buduće rasprave pa ćemo tek vidjeti mogu li oni postići konsenzus.
Ono oko čega se, čini se, slažu i jedni i drugi pitanje slanja vojnika u Ukrajinu. Predsjednik se protivio slanju vojnika NSATU misiju, ali zapravo i hrvatska Vlada koja je htjela dati podršku misiji u svojoj odluci jasno je navela da niti jedan hrvatski vojnik ne smije biti na teritoriju Ukrajine.
"Ovo će biti zanimljivo vidjeti u kontekstu potencijalne mirovne misije ako dođe do dogovora i ako se zaustavi rat u Ukrajini. Jedna je ideja da europski vojnici tamo čuvaju mir. Ono oko čega se, čini se, slažu i gdje ne bi trebalo biti problema oko postizanja dogovora je vanjska politika. Premijer je rekao da je poslao popis s prijedlozima za otvaranje novih diplomatskih predstavništava i sada čekaju odgovor s Pantovčaka", poručila je Mlinarić.
POGLEDAJTE VIDEO: Što kažu predsjednik i premijer o pregovorima i pomoći Ukrajini?
Novi razgovor Ukrajine i SAD-a u Sadijskoj Arabiji
19.37 - Steve Witkoff, čiji je zadatak službeno za Bliski istok, ali je bio uključen u pregovore s Rusijom, upravo je rekao da je sastanak s Ukrajinom u tijeku. Pozdravljajući pismo Volodimira Zelenskog Donaldu Trumpu, nakon njihovog katastrofalnog sastanka u Bijeloj kući prošlog tjedna, kao "pozitivan prvi korak", rekao je: "Sada smo u raspravama o koordinaciji sastanka s Ukrajincima u Rijadu ili čak potencijalno Jeddi. Grad se mijenja, ali to će biti Saudijska Arabija", dodao je. Washington pokušava dogovoriti okvir za mirovni sporazum i početni prekid vatre za Ukrajinu, rekao je.
'Nitko ne računa na Orbana'
19.10 - Reporterka Ana Mlinarić javila se za RTL Danas uživo iz Bruxellesa. Kaže da već nekoliko dana nitko ovdje ne računa na Viktora Orbana. Postavljaju se dva pitanja hoće li on zaista ići tako daleko i reći ne ili je moguće da napravi neki manevar, kao što je prošle godine izašao iz prostorije kada se odlučivalo o paketu vojne pomoći za Ukrajinu.
"On je sinoć bio u Parizu, no, čini se da ga ni francuski predsjednik nije uspio slomiti jer je jutros rekao 'različito gledamo na mir'. Viktor Orban cijeli je niz puta do sada prijetio, pa uspio i trgovati određene ustupke za Mađarsku. Ali sada je potpuno druga situacija. S jedne strane, druga geopolitička situacija, a Viktoru Orbanu vjetar u leđa daje Donald Trump i njegov dolazak na vlast u SAD u i njegova potpuno nova paradigma viđenja rata u Ukrajini, ali i partnerstva s Europskom unijom", kaže naša reporterka.
Zaključci pomoći Ukrajini
Ono što bi se moglo dogoditi je to da zaključci, ako Orban ustraje u tome da ne potpiše i da ne digne ruku za ovakve zaključke da oni budu još više ukrajinski, kaže reporterka Ana Mlinarić. Litva je, kako doznajemo, tražila da se izrijekom navede put Ukrajine prema Europskoj uniji da se ubrza put Ukrajine Europskoj uniji i da to bude jedno od jamstava.
"Ono što bi se moglo dogoditi je da predsjednik Europskog vijeća donese svoju individualnu izjavu uz podršku 26 ili 25 zemalja. Vidjet ćemo što će biti još sa Slovačkom. Danas se spomenula još jedna ideja da bi se usvojili ovakvi zaključci u aneksu je reklo da Mađarska ne prihvaća. Ovdje se tvrdi da se takva presedana situacija dogodila prije par godina kada su se usvajali zaključci o višegodišnjem financijskom okviru, a neke informacije govore i da bi se mogli spojiti ovi zaključci o europskoj obrani s kojima se Viktor Orban slaže i zaključci o Ukrajini i tako prisiliti Orbana", kaže Mlinarić.
Ono što mi se čini je da su europski lideri spremni sada i na političke vratolomije sve kako bi se u ovim trenucima ipak pokazalo jedinstvo Europske unije. Sve drugo smatralo bi se porazom i zapravo je Europsku uniju pokazalo vrlo slabo.
POGLEDAJTE VIDEO: Ana Mlinarić: 'Europski lideri spremni su na političke vratolomije':
Poznat datum sastanka 'koalicije voljnih'
18.25 - Volodimir Zelenski objavio je da će se sastanak 'koalicije voljnih' održati u utorak.
"Zahvalio sam Emmanuelu Macronu na njegovom jasnom i principijelnom stavu potpore Ukrajini i potrebi za novim, značajnijim koracima za zaštitu cijele naše Europe - naših naroda, naših institucija i našeg europskog načina života", rekao je Zelenski.
"Imamo apsolutno jasnu zajedničku viziju da je stvarni i trajni mir moguć kroz suradnju između Ukrajine, cijele Europe i Sjedinjenih Država. Rat mora završiti što je prije moguće", poručio je Zelenski.
Zelenski: 'Europa se mora naoružati'
18.05 - Volodimir Zelenski iznio je svoju viziju kako postići mir u Ukrajini. Kaže da bi primirje, koje ne bi uključivalo napade na energetsku i civilnu infrastrukturu te na vojne operacije u Crnom moru, bilo dobar početak, piše SkyNews.
"Svi moraju osigurati da Rusija prihvati potrebu da ga okonča", kaže Zelenski. Potom kaže da bi oslobađanje zatvorenika moglo poslužiti kao sredstvo uspostavljanja temeljnog povjerenja koje bi zatim moglo poslužiti za puno i pravedno rješenje.
To bi, dodaje, dovelo do sveobuhvatnog sporazuma o jamstvima sigurnosti i prestanku rata.
"Ukrajina ne samo da je spremna poduzeti potrebne korake za mir, nego i mi te korake predlažemo", kaže.
Zelenski dodaje da su ukrajinski i američki timovi nastavili s radom i nada se da će sljedeći tjedan doći do važnog sastanka.
Obraćajući se na današnjem samitu čelnika EU-a u Bruxellesu, Zelenski kaže da pozdravlja napore Europske komisije za naoružavanje Europe.
"Sredstva za obranu u okviru ovog Europskog plana trebala bi ojačati sve dijelove Europe, a ja pozivam da se značajan dio dodijeli proizvodnji oružja u Ukrajini - naše su industrijske sposobnosti najbrže i najrelevantnije za trenutačne sigurnosne prijetnje", poručio je Zelenski.
Američki izaslanik za Ukrajinu o odluci Donalda Trumpa
17.25 - Američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg rekao je da vjeruje da je odluka Donalda Trumpa da obustavi pomoć i razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom "pritisak da ih natjera da se uključe u diplomatske aktivnosti", piše SkyNews.
Što se tiče američko-ukrajinskog sporazuma o mineralima, Kellogg kaže da bi sporazum djelovao de facto kao sigurnosno jamstvo ako bi bio potpisan i postavio bi temelj u kojem SAD može dobiti izravan povrat na svoja ulaganja u Ukrajini.
Kellogg je također otkrio detalje priprema za sastanak Volodimira Zelenskog i Donald Trump prošlog tjedna u Ovalnom uredu.
Rekao je da je razgovarano sa Zelenskim prije sastanka te da je sve iznenadilo što se dogodilo.
"Ne pregovara se o mirovnim razgovorima u javnosti. Ne pokušavate izazvati predsjednika Sjedinjenih Država u Ovalnom uredu", dodao je Kellogg.
Rutte: 'NATO ostaje temelj našeg saveza'
17.05 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da je 'oprezno optimističan' te da razgovori između Ukrajine i SAD-a mogu dovesti do dobrih rezultata, piše SkyNews.
Također je rekao da je Donald Trump jasno pokazao američku i osobnu predanost NATO-u. "Transatlantsko partnerstvo ostaje temelj našeg saveza", dodao je Rutte.
Zelenski: 'Zahvala sam na vodstvu'
16.50 - Volodimir Zelenski je rekao da je tijekom današnjih razgovora u Bruxellesu razgovarao o jačanju obrane Ukrajine i Europe, kao i o pregovorima za pristupanje Kijeva EU-u. Sastap se s čelnicima EU-a, kao i s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. "Zahvalan sam na vodstvu u raspravi o jačanju europskih obrambenih sposobnosti i jačanju Ukrajine, kao i za svu potporu na putu prema pravednom i trajnom miru. Vrlo je važno da Ukrajinci nisu sami - mi to osjećamo i znamo."
Kina je zgrožena Trumpovim odnosom prema Europi
16.15 - Posebni kineski izaslanik za europska pitanja, Lu Shaye, izjavio je da je "zgrožen" načinom na koji se predsjednik Donald Trump odnosio prema američkim saveznicima u Europi, dodajući da mirovni sporazum za Ukrajinu ne bi trebali određivati samo SAD i Rusija.
"Kada pogledate kako je Trumpova administracija provodila drsku i dominantnu politiku prema Europi, tretirajući svoje saveznike na ovaj način, iskreno, iz europske perspektive, to je prilično užasno", rekao je Lu u srijedu, kako prenosi South China Morning Post.
"Vjerujem da bi europski prijatelji trebali razmisliti o tome i usporediti politiku Trumpove administracije s politikom kineske vlade. Čineći to, vidjet će da kineski diplomatski pristup naglašava mir, prijateljstvo, dobru volju i suradnju u kojoj svi dobivaju", poručio je.
Tusk: 'Europa mora pobijediti u novoj utrci u naoružanju'
15.21 - Poljski premijer Donald Tusk u Bruxellesu je izjavio da je Rusija započela "novu utrku u naoružanju i da Europa u njoj mora pobijediti", javlja Sky News.
Tusk je dodao da je u interesu svih u Europi izgraditi "dobro koordiniranu vojnu silu".
Također je objavio poruku na X-u i poručio da su Europu bez izbora ostavili rat, geopolitičke neizvjesnosti i nova utrka u naoružanju koju je započeo ruski predsjednik Vladimir Putin. Poručio je da će se Europa od danas naoružavati "mudrije i brže od Moskve". Kazao je i da će Rusija izgubiti utrku u naoružanju kao što je to učinio i Sovjetski Savez prije 40 godina, misleći na kraj Hladnog rata.
Za 'koaliciju voljnih' zainteresirano dvadesetak zemalja
14.22 - Britanski dužnosnici u srijedu su razgovarali s oko 20 zemalja zainteresiranih za doprinos "koaliciji voljnih", rekao je britanski dužnosnik, piše Sky News.
Podsjetimo, britanski premijer Keir Starmer ranije je rekao da Velika Britanija i Francuska vode taj projekt, koji bi mogao vojnike poslati u Ukrajinu kao mirovne snage. Dužnosnik nije htio reći koje su druge zemlje pokazale interes za pružanje potpore, ali je kazao da "to pokazuje spremnost koalicije voljnih da se sastane i želju niza različitih zemalja da igraju svoju ulogu."
"Ovo je još rana faza i situacija je vrlo promjenjiva", dodao je dužnosnik.
Orban: Moramo jačati obranu, ali…
14.10 - Mađarski premijer Viktor Orban, oglasio se na X-u poručivši da se slaže s povećanjem izdvajanja za obranu, ali u domeni država članica.
"Moji sastanci u Francuskoj potvrdili su da se, iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija. To bi trebalo osnažiti države članice, a ne briselske birokrate", poručio je Orban.
U objavi je podijelio fotografiju s čelnicom krajnje desnice Marine Le Pen uz poruku: "Nakon susreta s trenutačnim i bivšim predsjednicima Francuske, bio je užitak sastati se s budućom predsjednicom", kojoj je zahvalio na razgovoru.
Oglasio se Plenković
13.45 - Premijer Andrej Plenković medijima je dao izjavu uoči početka samita. Između ostalog, poručio je da se rješenje za Ukrajinu ne smije tražiti bez Ukrajine te da se Rusiju ne smije nagraditi kao agresora. Osvrnuo se i na poziv s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
Opširnije možete pročitati OVDJE.
Sastali se Zelenski i Macron
13.20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastali su se u četvrtak u Bruxellesu uoči početka izvanrednog samita europskih čelnika.
Prvi je to susret ukrajinskog i francuskog šefa države nakon nedjeljnog okupljanja u Londonu na još jednom samitu, koji je uslijedio nakon "okršaja" Donalda Trumpa sa Zelenskim u Bijeloj kući nekoliko dana ranije.
Zelenski je također održao sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Zelenski i von der Leyen dali izjavu
12.05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen dao izjavu za medije.
"Želimo mir kroz snagu. Zato danas liderima predstavljam europski plan ulaganja u obranu. On članicama daje mogućnost da ulažu u vlastitu i u ukrajinsku vojnu industriju. Naoružavamo Europu, ali i podržavamo ukrajinsku egzistencijalnu borbu. Stojimo uz Ukrajinu koliko god dugo je potrebno", rekla je von der Leyen.
Zelenski je zahvalio na snažnoj europskoj podršci. "Bili ste s nama cijelo vrijeme, puno hvala, nismo sami i važno je da to osjećamo. Poslali ste Ukrajincima, ukrajinskim borcima snažan signal. Mislim da je ovo odlična odluka i hvala vam još jednom", rekao je Zelenski. Von der Leyen je medijima rekla da je ovo "prijelomni trenutak".
Više možete pročitati OVDJE.
Europarlamentarac uoči samita: 'Dosta nam je Victora Orbana!'
11.53 - Europarlamentarac i čelnik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber kritizirao je u Bruxellesu mađarskoj premijera Viktora Orbana kazavši da predstavlja prepreku europskom jedinstvu, uoči današnjeg hitnog sastanka čelnika u Bruxellesu o potpori Ukrajini i jačanju europske obrane.
"Dosta nam je Viktora Orbana i njegovog blokiranja zajedničkog razumijevanja i zdravog razuma u Europskoj uniji. Mora razmisliti želi li doista biti dio šire europske obitelji", poručio je Weber u razgovoru s novinarima, prenosi Politico. Weber nije jedini koji tako misli. I drugi proukrajinski čelnici u Bruxellesu, poput Valérie Hayer, danas su prozvali mađarskog premijera.
Zelenski i Macron stigli na samit
11.47 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je na samit, javlja Sky News. BBC piše da su kamere snimile i Macronov dolazak.
Turska spremna poslati svoje trupe u Ukrajinu
11.22 - Turska je spremna poslati svoje trupe u Ukrajinu u sklopu mirovne misije ako se pokaže potreba za time, kazao je izvor iz turskog Ministarstva obrane.
"Pitanje doprinosa misiji bit će procijenjeni sa svim relevantnim stranama, ako to bude potrebno za uspostavljanje regionalne stabilnosti i mira", dodao je izvor, a prenosi France 24.
Zelenski se sastao s belgijskim premijerom
11.09 - Ukrajinski predsjednik sastao se s belgijskim premijerom Bartom De Weverom u Bruxellesu uoči izvanrednog summita europskih čelnika na kojem će raspravljati o daljnjoj pomoći Ukrajini i sudbini Europe u kontekstu rata u Ukrajini.
Predviđeno je da se ukrajinski čelnik sastane i s belgijskim ministrom obrane Theom Franckenom, koji je ranije poručio da će zemlja nastaviti podržavati "hrabre Ukrajince" dok god bude postojala potreba. Ministar vanjskih poslova Belgije Maxime Prévot poželio je Zelenskom dobrodošlicu na X-u, kazavši da će Belgija uvijek biti uz njega.
Lavrov: 'Macronova retorika je prijetnja Rusiji'
10.58 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da je nuklearna retorika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona "prijetnja Rusiji". Lavrov je rekao da bi vojni kontingent EU-a značio "izravni rat" europskih zemalja protiv Rusije te da će Rusija na prisutnost mirovnih snaga Unije gledati jednako kao i na prisutnost NATO-a.
Oglasio se i Kremlj, a njihovu reakciju možete pogledati OVDJE.
Zemlje nastavljaju s potporom Ukrajini
10.53 - Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz kazao je na zajedničkoj konferenciji za medije sa svojim ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovom da će Poljska nastaviti logistički podržavati Ukrajinu, nakon što je počela isporučivati svoj 46. paket pomoći vrijedan 200 milijuna eura: "Nastavljamo podržavati Ukrajinu kao što smo činili od prvog dana rata, to je nevjerojatno važno za nas." Poljski ministar kazao je da je povratak pregovorima između SAD-a i Ukrajine "daje nadu za pravedan mir".
Norveška će razmotriti povećanje pomoći Ukrajini, potvrdio je norveški premijer Jonas Gahr Støre u parlamentu, upozoravajući da se zemlja suočava s "najozbiljnijom sigurnosnom prijetnjom od Drugog svjetskog rata", prenosi The Guardian.
Spomenuo je i poteškoće u suradnji s novom američkog administracijom otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, no tvrdi da se nada nastavku postojeće suradnje s Washingtonom. Istaknuo je da je posebno zabrinut zbog "obeshrabrujućih" scena iz Ovalnog ureda tijekom sastanka ukrainskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Trumpa.
Putin imenovao novog veleposlanika u SAD-u
10.23 - Ruski predsjednik Vladimir Putin imenovao je Aleksandra Darčijeva za ruskog veleposlanika u SAD-u kako bi poboljšao odnose s Washingtonom.
Mjesto je bio prazno od listopada 2024., kada se dugogodišnji ruski veleposlanik Anatolij Antonov vratio u Moskvu. Obnova diplomatskih odnosa bila je tema nedavnih američko-ruskih pregovora u Rijadu, a potom i u Istanbulu.
Podsjetimo, Darčijev je ranije bio ruski veleposlanik u Kanadi.
Rusi udarili po Macronu
10.11 - Ruski dužnosnici i zakonodavci su u četvrtak kritizirali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona jer je rekao da Rusija prijeti Europi te upozorili da bi takve izjave mogle približiti zapad novom svjetskom ratu.
Macron je u obraćanju naciji u srijedu rekao da je Rusija "prijetnja za Francusku i Europu", a da je Ukrajina već sada "globalni sukob" te da je on otvoren prema raspravi o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana na saveznike u Europi. "Takva pogrešna analiza dovodi do kobnih grešaka", kazao je Konstantin Kosačev,utjecajni ruski zastupnik, koji je kazao da je Macron krivo shvatio reakciju Rusije na proširenje i agresiju vojnog saveza predvođenog SAD-om prema Rusiji.
"Macron manijakalno svojim građanima, saveznicima i cijelom svijetu nameće posve pogrešan koncept onoga što se zbiva - 'Rusi dolaze!' Takvi krivi zaključci i lažne sugestije vode u ponor".
Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, ismijala je Macronove tvrdnje da Francuska ima najučinkovitiju vojsku u Europu. Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja, kazao je da je Macron oklevetao Rusiju lažima i vojnom propagandom.
Francuska ponudila obavještajne podatke Ukrajini
9.37 - Nakon što su Sjedinjene Američke Države prekinule razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, Francuska je ponudila pomoć. Tamošnji ministar obrane Sebastien Lecornu, dan nakon šokantne objave iz Washingtona, kazao je za francuski radio France Inter da su Francuzi spremni popuniti prazninu koju je ostavila odluka SAD-a.
"Imamo obavještajne resurse koje koristimo da pomognemo Ukrajincima", dodao je Lecornu.
Plenković otputovao u Bruxelles
9.29 - Premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X objavio je da je sa slovenskim premijerom Robertom Golobom otputovao na izvanredni sastanak.
"Raspravit ćemo o dugoročnoj podršci Ukrajini i europskoj obrani. Nastavljamo graditi prijateljske odnose i suradnju u pogledu zajedničkih sigurnosnih izazova"
Musk: 'Europski čelnici žele vječni rat'
9.22 - Milijarder i član Trumpove administracije Elon Musk izjavio je da europski čelnice žele "vječni rat u Ukrajini".
"Oni žele vječni rat. Koliko još roditelja bez sinova? Koliko još djece bez očeva? Po njihovoj logici, nikada neće biti kraj", napisao je Musk u objavi na društvenoj mreži X.
Više čitajte OVDJE.
Medvedev ismijao Macrona
8.53 - Bivši ruski predsjednik i zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev ismijao je upozorenje predsjednika Emmanuela Macrona koji je u svom obraćanju naciji rekao da Rusija predstavlja prijetnju.
"Rusija je postala prijetnja Francuskoj i Europi, kaže Macron. Ipak, sam Micron ne predstavlja veliku prijetnju", poručio je Medvedev, inače ključni Putinov saveznik, na društvenoj mreži X, pogrešno napisavši prezime francuskog čelnika.
Više čitajte OVDJE.
Rusi raketirali rodni grad Zelenskog
8.42 - U ruskom raketnom napadu na Krivij Rih, rodni grad Zelenskog, poginule su tri osobe. Ozlijeđena je 31 osoba, među njima i dijete, javlja Sky News.
Fotografije s mjesta događaja prikazuju vatrogasce koji kopaju po ruševina dok bolničari njeguju ranjene. Vlasti su priopćile da su rakete oštetile hotel, 14 stambenih zgrada, poštu, trgovine i automobile.
Zelenski je rekao da su u hotelu bili američki i britanski volonteri. "Balistički projektili pogodili su hotel. Neposredno prije udara, u hotel su se prijavili volonteri humanitarne organizacije - građani Ukrajine, SAD-a i Britanije", rekao je Zelenski. "Preživjeli su jer su uspjeli sići iz soba", dodao je Zelenski.
Zelenski planira sastanak sa šefom NATO-a
8.12 - Zelenski planira sudjelovati na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu u četvrtak, potvrdio je njegov glasnogovornik.
U planu je i da se sastane s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, austrijskim kancelarom i belgijskim vodstvom tijekom posjeta.
Trumpovi ljudi u tajnim pregovorima s ukrajinskom oporbom
7.30 - Četiri visoka člana Trumpovog tima tajno su razgovarala s vodećim političkim suparnicima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otkriva Politico. Među njima su bivša premijerka Julija Timošenko te visoki članovi stranke bivšeg predsjednika Petroa Porošenka.
Glavna tema razgovora bila je mogućnost održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora u Ukrajini, unatoč ustavnom moratoriju zbog ratnog stanja. Kritičari upozoravaju da bi izbori u ovim okolnostima mogli destabilizirati zemlju i koristiti Rusiji, s obzirom na to da je velik dio birača na fronti ili u izbjeglištvu.
Više pročitajte OVDJE:
Macron upozorio na rusku prijetnju
7.10 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se u srijedu navečer javnosti uoči samita Europske unije u Bruxellesu. Macron je upozorio na promjene u globalnom poretku i potrebu za snažnijom europskom obranom.
Na početku svog govora Macron je istaknuo da je Europa suočena s ozbiljnim sigurnosnim izazovima, naglašavajući da je ruska prijetnja realna i da pogađa ne samo Ukrajinu, već i druge europske zemlje. "Ako neka država može napasti svog susjeda u Europi i proći nekažnjeno, nitko više ne može biti siguran ni u što," poručio je francuski predsjednik. Podsjetio je i na ranija kršenja međunarodnih sporazuma od strane Moskve te optužio ruskog predjsednika Vladimira Putina za manipulaciju izborima i prekogranične operacije s ciljem destabilizacije.
Macron je ponovio kako Francuska ostaje otvorena za mogućnost slanja vojske u Ukrajinu, ali isključivo u mirovne svrhe, ako bi došlo do postizanja primirja. Također je istaknuo važnost jačanja europske vojne neovisnosti, upozorivši da europske zemlje moraju biti spremne na mogućnost da SAD više neće biti njihov glavni oslonac u obrani. "Želim vjerovati da će SAD biti uz nas, ali moramo biti spremni na to da možda neće," rekao je Macron.
Više možete pročitati OVDJE.
Orban kao prepreka
7.58 - Proteklih dana u Uniji se nadaju izbjeći da jedinstvo i solidarnost EU-a s Ukrajinom sabotira mađarski premijer Viktor Orban, koji je prema Kremlju nastrojen prijateljski.
Orban je prošlog vikenda objavio svoju namjeru da blokira nove napore vojne potpore Ukrajini na samitu. U pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, koji će predsjedati razgovorima u četvrtak, Orban je sugerirao da bi Europska unija trebala slijediti primjer SAD-a i uključiti se u izravne pregovore s Rusijom o prekidu vatre i sporazumu u Ukrajini.
Costa je odgovorio da bi se Unija trebala pripremiti za sudjelovanje u raspravama za postizanje pravednog i trajnog mira, ali i za doprinos snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu je uoči samita s ostalim europskim čelnicima primio Orbana na razgovor u Elizejskoj palači.
Ursula von der Leyen: "Europa mora preuzeti odgovornost"
7.53 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je ozbiljnost situacije u pismu europskim čelnicima: "Europa se suočava s prijetnjom kakvu nitko od nas nije doživio u svom životu. Na kocki nije samo budućnost Ukrajine, već i sigurnost i prosperitet Europe."
Samo šest tjedana nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću i tri godine od početka ruskog napada na Ukrajinu, samit dolazi u povijesno osjetljivom trenutku. Nedavni sastanak između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog završio je katastrofalno, a potom je uslijedila i odluka SAD-a o obustavi vojne pomoći Ukrajini.
Samit EU-a u Bruxellesu: 'Europa je na pet minuta do ponoći'
7.00 - Dok se 27 čelnika Europske unije okuplja u Bruxellesu, svjesni su da bi sigurnosni poredak koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata – s osloncem na američku zaštitu – mogao doživjeti ozbiljan potres. Sve češće spominjani pojmovi poput europske obrambene suverenosti sada prelaze iz retorike u konkretnu politiku.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je na hitnost situacije, pozivajući na "nevjerojatno buđenje", dok je budući njemački kancelar Friedrich Merz dramatično izjavio da je "Europa na pet minuta do ponoći". Mnogi unutar europske politike strahuju da se događaji odvijaju prebrzo i da Europa nije spremna adekvatno reagirati. Jedan od najgorih scenarija koji europski dužnosnici razmatraju jest mogućnost da SAD postigne dogovor kojim bi zadovoljio većinu ruskih zahtjeva, ostavljajući Ukrajinu i Europu da se same nose s posljedicama.
"U takvom scenariju, Ukrajina i Europa bi bile prisiljene birati između prihvaćanja ruskih uvjeta ili nastavka rata bez podrške Sjedinjenih Država," upozorio je Malcolm Chalmers iz Kraljevskog instituta za obrambene studije u Londonu.
POGLEDAJTE VIDEO: Može li se svjetska politika voditi kao biznis? Ljubo Jurčić: 'Trump za sebe kaže da je lud, evo zašto je to dobro'
