Novi događaji na Kosovu posebno su podignuli zabrinutost na ovim prostorima, tvrde američki mediji, jer je u toj zemlji na nedavno održanim parlamentarnim izborima uvjerljivu pobjedu odnio savez koji su kosovski mediji prozvali "ratno krilo". Taj je blok trenutačno najveći u parlamentu s 34 posto glasova. Glavni čelnici te frakcije na čelu s Demokratskom strankom Kosova su predsjednik Hashim Thaci te bivši čelnik zloglasne Oslobodilačke vojske Kosova, Ramush Haradinaj, koji će vjerojatno postati premijer. I on i Thaci našli su se pod optužbama i EU-a i UN-a zbog ratnih zločina tijekom rata za odcjepljenje Kosova od Srbije, 1999. godine.
"Huškački" nacionalizam dodatno je ojačan oporbenim pokretom nazvanim "Samoodređenje", koji je izbornu utrku završio na drugom mjestu, piše američki National Interest.
Isti list piše kako su mnogi radikali i pristaše Thacijeva "ratnog krila" i pokreta izrazito neprijateljski nastrojeni prema Srbima koji žive na Kosovu, a u parlamentu su opstruirali i dogovor s Crnom Gorom te položili pravo na veliki dio teritorija Crne Gore, kao i onog Srbije i Makedonije.
Mnogi među njima otvoreno se zalažu da se Kosovo pripoji Albaniji, kao i da pripoje druge teritorije i formiraju takozvanu "Veliku Albaniju".
No to nije ništa novo. Vrlo brzo nakon što je NATO bombardirao Srbiju 1999. godine, zagovornici Velike Albanije počeli su zagovarati taj pokret u Makedoniji. Kulminacija krize bila je 2001. i 2002. godine, a danas se ponovo javlja.
Susjedne zemlje u strahu su od rastućeg radikalizma na Kosovu i u Albaniji. Ranije ove godine, srbijanska je vlada upozorila kako bi svaki albanski pokušaj priključivanja ili spajanja s Kosovom mogao značiti rat. Službeni je Beograd reagirao tada na prijetnju albanskog premijera Edija Rame da će, ako Europska unija ne odobri Albaniji status kandidata za državu članicu, nastaviti s pregovorima o uniji Kosova i Albanije.
Napetosti između Kosova i Srbije posljednjih su mjeseci eskalirale i u drugim pitanjima. Primjerice, kosovske vlasti sustavno sprječavaju trgovinu između Srba na sjeveru Kosova i same Srbije, a diplomatski skandal izazvao je sredinom siječnja ove godine i vlak koji je vozio na relaciji Beograd-Kosovska Mitrovica. Tadašnji srbijanski premijer Aleksandar Vučić izjavio je da je osobno tražio zaustavljanje vlaka kako bi se izbjegli sukobi Srba i Albanca, nakon što je Priština angažirala policiju i poslala specijalce da kontroliraju putnike. Riječ je vlaku na kojem je na nekoliko svjetskih jezika, uključujući i albanski, napisano “Kosovo je srpsko”, a u njemu su se nalazile freske, fotografije i podaci o kulturnoj baštini Srba na Kosovu pod zaštitom UNESCO-a.
National Interest zaključuje kako su SAD i NATO često slijepo podržavali politiku kosovskih i albanskih političara, a vojna agresija 1999. godine samo je najzorniji primjer takve pasivne politike. NATO je mirno promatrao i progone srpskog naroda od strane albanskih ekstremista koji su u godinama koje su uslijedile htjeli istjerati Srbe i druge manjine. Zapadni dužnosnici, piše taj list, malo su učinili i kad su pojedina kršćanska svetišta bila oskvrnuta. Washington i zapadni saveznici "prisilili" su i makedonsku vladu da čini sve više i više političkih ustupaka prema albanskoj manjini. Unatoć tome, njihovi zahtjevi i dalje rastu.
Ako se na Balkanu ponovno zarati, što je zaista realno, Sjedinjene Države bi se trebale suzdržati od miješanja jer Washington si ne bio smio dopustiti ponavljanje starih pogrešaka i podražavati onu stranu koja stvara probleme, zaključuje National Interest.
