Kako u subotnjem izdanju objavljuju "Večernje novosti", pozivajući se na izvore iz srbijanskog državnog vrha, visoki državni dužnosnici vode intenzivne razgovore s partnerima i u Bruxellesu i u Moskvi, kako bi objasnili specifične pozicije Srbije i zatražili razumijevanje za "izbalansirano stajalište" Beograda.
Prema saznanjima ovog lista, od Srbije nije izravno traženo da slijedi kurs Bruxellesa, ali je naglašeno da, kao država koja je započela pristupne pregovore o članstvu, treba usklađivati vanjskopolitičke akcije s EU-om ukoliko želi napredovati na tom putu.
Kako je potvrđeno "Večernjim novostima", Beogradu su u neformalnim kontaktima iz Bruxellesa i više europskih središta ukazali da se treba pridružiti odlukama EU-a, iako Srbija nije formalna članica, ali jest započela pristupne pregovore.
Čelnici 28 zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, potpisali su u petak u Bruxellesu politički dio sporazuma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji.
"Rusiji treba poslati jasnu poruku da je ono što je učinila gore od neprihvatljivog, to je agresija i okupacija jednog dijela države. Odnosi Rusije i Europe, a naročito jednog dijela država Europske unije su kompleksni, isprepleteni i obostrani su, dakle, kao što su neke države ovisne o ruskom plinu, tako je i Rusija ovisna o prihodima", rekao je tom prilikom Milanović.
Nasuprot tvrdnjama i izjavama kako stajalište Srbije prema Ukrajini mora biti identično stajalištu Bruxellesa, neslužbena su saznanja da "takvog inzistiranja nema".
"Jedino što bi za Bruxelles bilo neprihvatljivo jest otvoreno stajanje na stranu Rusije", izvijestio je B92.
Srbijanski šef diplomacije Ivan Mrkić kaže za "Večernje novosti" kako "Srbija zna što su njezini prioriteti u vanjskoj politici.
"Čim bude formirana nova vlada, preciznije će biti istaknuta stajališta, koja će, uvjeren sam, kao i do sada, biti utemeljena na međunarodnom pravu i univerzalno prihvaćenim principima koji reguliraju međunarodne odnose", rekao je Mrkić, koji je ranije ovog tjedna razgovarao i sa šefom izaslanstva EU-a u Beogradu Michaelom Davenportom i s veleposlanikom Rusije Aleksandrom Čepurinom.
Ravnatelj Zaklade Konrad Adenauer Henry Bone kaže da je "za EU u ovom trenutku najvažnije da osigura zajedničko stajalište 28 zemalja članica o ukrajinskoj krizi", a uvjeren je da u Europi postoji razumijevanje za delikatnu poziciju Srbije koja ima veze i s Rusijom i s Unijom i da u Bruxellesu "postoji svijest o situaciji u Srbiji, gradnji plinovoda s Rusijom i za ekonomsku situaciju u zemlji".
"Ipak, ova situacija pokazuje da će Srbiji sve teže biti da ostane neutralna. Što bude bliža članstvu u EU-u, bit će i veća očekivanja od Beograda da bude konstruktivan i da surađuje s članicama Unije", rekao je za B92 Henry Bone.
Izvjestitelj Europskog parlamenta Jelko Kacin poručio je u četvrtak kako Bruxelles očekuje od Beograda da svoje stajalište prema ukrajinskoj krizi prilagoditi politici Europske unije, podsjetivši da je to Crna Gora već učinila.
"Što se tiče odnosa prema Ukrajini, nadamo se da će Srbija razumijeti o čemu je riječ i da će i ona zauzeti stajalište koji je blizu stajališta Europske unije. Crna Gora je to već učinila", izjavio je slovenski europarlamentarac Tanjugu.
Kako je u četvrtak priopćeno iz ureda visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, šest zemalja izvan EU-a, među kojima su Crna Gora i Albanija, pridružile su se sankcijama EU-a protiv Rusije.