Vlasnik Skypea, Microsoft, najavio je da 5. svibnja ukida platformu nakon više od 20 godina korištenja.
Cilj je kako kažu, pojednostaviti svoje "ponude za komunikaciju s potrošačima" u korist svoje goleme platforme za radna mjesta Teams, na koju će se u nadolazećim danima usmjeriti milijuni preostalih Skypeovih korisnika, piše Independent.
U izjavi kojom najavljuje odlazak Skypea, Microsoft, koji je tvrtku kupio 2011. za 8,5 milijardi dolara (6,6 milijardi funti), rekao je da je platforma bila "dio oblikovanja moderne komunikacije i podrške bezbrojnim značajnim trenucima", ali da zapravo isključuje Skype s održavanja života, gdje se nalazio posljednjih deset godina.
Koji je pravi razlog?
Prvi dio priče je da Skype jednostavno nije mogao pratiti kada su se na tržište pojavili blještaviji konkurenti, poput Zooma ili Salesforceovog Slacka, koji su iskoristili globalni prelazak na rad na daljinu.
Druga teorija je da je pad dijelom bio zato što Skype nije bio prikladan za eru pametnih telefona.
Ovisno o tome koga pitate, postoji narativ koji sugerira da je Microsoft učinkovito pretvorio Skype u tehnološku periferiju kako bi ojačao Teams i pritom polako uništio njegovog osnivača.
Sve je počelo 2003.
Kada su tvrtku 2003. godine osnovali danski softverski programer Janus Friis i švedski programer Niklas Zennström, Skype je postigao stratosferski uspjeh sa 75 milijuna aktivnih korisnika do kraja 2005.
U svojoj prvoj prodaji, eBay je kupio Skype 2006. za 2,6 milijardi dolara prije nego što je 2009. prodao svoj većinski udio konzorciju privatnog kapitala i rizičnog kapitala.
Zatim su se pojavili veliki igrači. Microsoft je nadmašio Google i Facebook kako bi stekao vlasništvo nad Skypeom 2011. godine, u vrijeme kada je usluga bila na vrhuncu angažmana, s oko 150 milijuna mjesečnih korisnika i 663 milijuna registriranih globalnih korisnika. Skype je bio toliko raširen da je postao samostalan glagol, kao i opći naziv za videopoziv.
Počeli ozbiljni problemi
Skypeov razigrani identitet počeo je slabiti krajem 2010-ih, međutim, kada su deseci ozbiljnih platformi za društvene mreže i videopozive počeli dobivati na zamahu, poput Zooma (pokrenutog 2012.), Slacka (2013.) i Microsoftovog vlastitog softvera Teams (2017.).
Broj prosječnih dnevnih korisnika Skypea pao je na otprilike 23 milijuna do 2020., unatoč kratkom ponovnom porastu tijekom pandemije. Djelomično je to bilo zbog toga što Skypeova tehnologija nije bila toliko prikladna za pametne telefone u usporedbi s Appleovim FaceTimeom, koji je od 2010. integriran u softver iPhonea.
S početkom pandemije, korisnici su također tražili svestranije načine komunikacije s kolegama, koristeći platforme koje su omogućavale visokokvalitetno slanje poruka, videopozive, suradnju i upravljanje zadacima sve na jednom mjestu.
Kupnja je bila poljubac smrti?
Tehnološki stručnjaci, međutim, kažu da se Microsoftova kupnja platforme često smatra Skypeovima poljupcem smrti. Kada je pandemija stigla 2020. godine, Skype je mogao biti u središtu Microsoftovog odgovora na prelazak na rad na daljinu.
No, do tada je Microsoft apsorbirao Skype u svoj kolosalni tehnološki arsenal i usmjeravao svoje napore na Teams agresivno ga integrirajući s drugim Office aplikacijama kako bi privukao korporativne korisnike, što je prije bilo veliko tržište za Skype sa svojim softverom Skype for Business. Od tada neki tvrde da je Skypeova sudbina efektivno zapečaćena.
POGLEDAJTE VIDEO: Generacija Z sve više traži informacije na TikToku, a kome danas vjerovati? Otkriva Meri Goldašić u MagNetu
