Koronavirus je zahvatio 100 zemalja svijeta, zarazio više od 110.000 ljudi te ubio više od 3800. Iako Svjetska zdravstvena organizacija nije proglasila pandemiju, pretpostavlja se da će COVID-19 zahvatiti sve zemlje svijeta. Vrhunski medicinski časopis Lancet, stoga je objavio kritiku mjera kojima se države nastoje obraniti od širenja zaraze.
Pod naslovom "COVID-19: Premalo, prekasno?" kao najcrnji primjer spominje se stanje u Italiji, koje se nije popravilo čak niti uvođenjem potpune karantene u 17 područja. Autori članka tvrde da ministri zdravstva različitih država nastoje uvesti prikladne mjere kako bi zaustavili ili usporili epidemiju koronavirusa, ali, ističu, svi njihovi dosadašnji napori su bili spori i neučinkoviti. Zbog toga, naglašavaju, postoji opasnost da su te zemlje prekasno reagirale kako bi zaustavile epidemiju.
Kina kao uzor
S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija hvali napore Kine i opisuje ih kao "najambiciozniji, najagilniji i najagresivniji napor za stavljanje epidemije pod kontrolu u povijesti", koji je rezultirao gotovo potpunim zaustavljanjem širenja zaraze te padom broja zaraženih na razine s početka izbijanja bolesti.
Lancet ističe ulogu kineskog "snažnog administrativnog sustava koji se može mobilizirati u vrijeme prijetnje, zajedno sa spremnošću kineskog naroda da slijedi stroge javnozdravstvene procedure". Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija preporučila slično reakciju. No čini se da, unatoč tome što nemaju kinesku kontrolu nad gospodarstvom, čelnici liberalno-demokratskih zemalja imaju što naučiti od njih - ali nisu.
Oslobađanje od strahova
Javnozdravstvene mjere nadzora, iscrpnog praćenja kontakata, društvenog distanciranja, ograničenja putovanja, obrazovanja javnosti o higijeni, osiguravanja cjepiva za gripu te odgađanja operacija i medicinskih usluga koje nisu nužne, mogu pomoći u usporavanju zaraze i smanjivanju pritiska na bolnice. Zbog toga se strahuje kako će se s epidemijom nositi zemlje s nerazvijenim zdravstvenim sustavom i niskim kapacitetom dijagnostike i intenzivne njege, poput supsaharskih, bliskoistočnih ili južnoameričkih zemalja.
"Ovaj koronavirus nije bezazlen. On ubija. Politički odgovor na epidemiju bi stoga trebao odražavati prijetnju za nacionalnu sigurnost koju SARS-CoV-2 predstavlja", upozoravaju autori članka na Lancetu.
Predlažu edukaciju zdravstvenih radnika o skrbi zaraženih, veću dostupnost zaštitnih maski i odijela, ventilatora, kisika i setova za testiranje te jačanje opskrbnog lanca. Svaka bi bolnica trebala formirati temeljni tim za borbu sa zarazom. Kineske mjere, uključujući i karantene za cijele višemilijunske gradove, vjerojatno su spasile desetke tisuća života. Lancet zaključuje da razvijene zemlje moraju djelovati odlučnije i odbaciti strahove od negativnih ekonomskih i političkih posljedica.