Premijer Italije Mario Monti obavijestio je Europsku komisiju da nakon duge ere nedodirljivosti Katoličke crkve u poreznom sustavu, ukida dio povlastica. Ako se žele baviti komercijalnim djelatnostima, onda će i plaćati porez.
Privatne klinike, hoteli, pansioni...
Naime, Crkva diljem Italije posjeduje privatne klinike, hotele, pansione i ljetnikovce koji nikada nisu bili obuhvaćeni porezima zbog toga što su dijelovi tih nekretninskih kompleksa bili korišteni kao kapelice u kojima bi časne sestre ili svećenici održavali molitve. To im je davalo podlogu za korištenje odredbi poreznog zakona o oprostu poreza religijskim ustanovama, prenosi Reuters.
Izmjenom spomenutog zakona, porez se neće naplaćivati samo onim nekretninama koje se isključivo koriste u nekomercijalne svrhe, kao što su kapele i rezidencije za svećenike i časne sestre, i po prvi put će tu distinkciju raditi Ministarstvo gospodarstva, a ne Crkva sama.
Pretpostavlja se da će se oporezivanjem komercijalnih zgrada koje Crkva iznajmljuje, a dosad su bile u sivoj zoni, država uprihodovati između 700 i više od milijardu eura.
Peticija 130.000 ljudi
Napomenimo i da je upravo EK 2010. godine Italiji sugerirala da provjeri je li izuzimanje Crkve iz poreznog sustava ilegalna državna pomoć i narušavanje tržišnog natjecanja. No, svoj obol zasigurno je dala i online peticija koju je potpisalo čak 130.000 ljudi, koji su od talijanske vlade tražili da se nakon smanjivanja mirovina i niza nepopularnih rezova koje su proveli lani odluče posegnuti i za novcem dotad nedodirljive Crkve.
Zasad još nema niti pomirljive niti buntovne reakcije iz Crkve, budući da su priopćili tek da ih prije toga zanima točna formulacija koja će se koristiti u zakonu. Prije nego su, pod pritiskom javnosti, "procijedili" da su spremni razgovarati o porezima, talijanski se kler branio od nužde oporezivanja vlastitog biznisa tezom da Crkva ionako vraća društvu svoje dugove putem raznih humanitarnih aktivnosti.
Upravo zbog krize i pojedini hrvatski dužnosnici smatraju da je vrijeme da se revidiraju Vatikanski sporazumi koji propisuju da naša država svake godine mora za Crkvu izdvojiti do 310 milijuna kuna.
Lani se Crkva svojevoljno odrekla 50 milijuna, a ministar financija Slavko Linić je u proračunu za ovu godinu samo "prepisao" taj iznos od lani i najavio da će pregovarati s Hrvatskom biskupskom konferencijom da još malo spuste svoja potraživanja iz proračuna.