- 290. dan rata u Ukrajini
- Najveća ruska Ikea izgorjela u navodno podmetnutom požaru
- SAD odobrio novi krug financiranja Ukrajine
- Stoltenberg: Ne možemo određivati budućnost Ukrajine
- Britanci: Iran će Rusiji pružiti potporu 'bez presedana'
- Australija uvela sankcije Rusiji i Iranu
TIJEK DOGAĐAJA:
Ukrajina kaže da je 1.5 milijuna ljudi u regiji Odese ostalo bez struje nakon napada
23:02 Više od 1.5 milijuna ljudi u južnom ukrajinskom gradu Odesi ostalo je bez struje nakon ruskih napada bespilotnim letjelicama na infrastrukturu za proizvodnju električne energije, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij u video obraćanju u subotu.
Sva nekritična infrastruktura u ukrajinskoj luci Odesi ostala je bez struje pošto je Rusija iranskim bespilotnim letjelicama pogodila dva energetska pogona, rekli su dužnosnici u subotu i rekli da popravak štete mogao potrajati mjesecima.
U video obraćanju, Zelenskij je rekao da postoji velik manjak u proizvodnji električne energije.
Moskva od listopada u velikim valovima gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena.
Regionalna uprava rekla je da bi ljudi koji se u svojim domovima oslanjaju isključivo na električnu energiju trebali otići. Dužnosnici su rekli da su ruski napadi pogodili ključne dalekovode i opremu u ranim satima u subotu.
Rusija lansirala stotine bespilotnih letjelica
"Prema preliminarnim prognozama, trebat će puno više vremena da se obnove energetski objekti u regiji Odese nego nakon prethodnih napada", rekla je uprava.
"Ne govorimo o danima, nego o tjednima, a moguće i dva do tri mjeseca", rečeno je u objavi na Facebooku.
Kijev kaže da je Rusija lansirala stotine bespilotnih letjelica Shahed-136 iranske proizvodnje na ciljeve u Ukrajini i opisuje napade kao ratne zločine i zbog njihova razarajućeg učinka na civilne živote. Moskva tvrdi da su ciljevi vojno opravdani.
Ured ukrajinskog glavnog tužitelja rekao je da su dvije elektrane u regiji Odese pogođene bespilotnim letjelicama Shahed-136.
Ukrajinske oružane snage rekle su na Facebooku da je 15 bespilotnih letjelica poslano na ciljeve u južnim regijama Odesi i Mikolajivu te da ih je deset srušeno.
Teheran niječe da Moskvu snabdijeva bespilotnim letjelicama. Kijev i njegovi zapadni saveznici tvrde da je to laž.
Odesa, najveći ukrajinski lučki grad, imala je više od milijun stanovnika prije ruske invazije 24. veljače.
Vojnik svira u crkvi koja je oštećena u granatiranju
19:51 Dirljiv prizor snimlljen je u Bahmutu.
Primajući Nobela za mir, Ukrajinci i Rusi osudili Putinov "ludi, zločinački" rat
17:18 Primajući u subotu prestižnu nagradu u Oslu, ukrajinski, ruski i bjeloruski dobitnici Nobelove nagrade za mir pozvali su svijet da ne polaže oružje u "ludom i zločinačkom" ratu koji je u Ukrajini pokrenuo Vladimir Putin.
Dobitnici nagrade su tri osobe iz triju glavnih država sudionica sukoba: bjeloruski aktivist Ales Bjaljacki, koji se nalazi u bjeloruskom zatvoru, ruska nevladina organizacija 'Memorial', raspuštena po nalogu ruskog pravosuđa i ukrajinski Centar za građanske slobode (CCL).
Oni su nagrađeni Nobelom za mir za svoj angažman u korist "ljudskih prava, demokracije i mirnog suživota" protiv autoritarnih sila.
"Narod Ukrajine želi mir više nego itko drugi na svijetu", rekla je voditeljica Centra za građanske slobode (CCL), Oleksandra Matvijčuk. "No mir se u jednoj napadnutoj zemlji ne može postići polaganjem oružja. To ne bi bio mir, nego okupacija", rekla je.
Utemeljen 2007., CCL, kojemu je Matvijčuk na čelu, dokumentira ratne zločine što su ih u Ukrajini počinile ruske trupe: to su uništavanje stambenih zgrada, crkava, škola i bolnica, bombardiranje evakuacijskih koridora, prisilno raseljavanje stanovništva, mučenja, zločini...
U intervjuu AFP-u neposredno prije svečanosti dodjele nagrade Matvijčuk je rekla da je svoj govor pisala uz svijeću zbog bombaških napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
"U devet mjeseci ruske invazije CCL je, po njezinim riječima, izbrojao "više od 27.000 epizoda" ratnih zločina, a to je "samo vrh sante leda".
"Rat ljude pretvara u brojeve. Stoga sve žrtve ratnih zločina moraju imati ime", rekla je.
Putinove osvajačke ambicije
Matvijčuk je, glasom koji se zbog navale emocija povremeno gubio, održala govor u sibirskim ružama ukrašenoj Gradskoj vijećnici u Oslu.
Ponovno je pozvala na osnivanje međunarodnoga suda koji će suditi "Putinu, (njegovu savezniku, bjeloruskom vođi Aleksandru) Lukašenku i ostalim ratnim zločincima".
Ruski dobitnik Nobela za mir, predsjednik Memorijala, Ian Račinski osudio je "osvajačke ambicije" naslijeđene iz SSSR-a koje "i danas cvatu".
"Rusija koju vodi Vladimir Putin izmijenila je povijesno značenje antifašističke borbe u korist vlastitih političkih interesa. Odsad je opiranje Rusiji ravno opiranju fašizmu", kazao je.
Manipuliranje informacijama rezultira "ideološkim opravdanjem lude agresije i zločinačkog rata protiv Ukrajine", rekao je, unatoč zabrani Moskve da javno kritizira invaziju.
Utemeljen 1989., Memorial je desetljećima radio na rasvjetljavanju zločina počinjenih pod Staljinovim totalitarnim režimom, kao i na očuvanju sjećanja na njegove žrtve, ali i na prikupljanju informacija o kršenju sloboda i prava u Rusiji.
U kontekstu gušenja opozicije i medija, nevladinu udrugu je krajem 2021. godine raspustio ruski pravosudni sustav, naredivši i zapljenu svega što se nalazilo u moskovskom uredu 7. listopada, upravo na dan kada su objavljeni dobitnici Nobela za mir.
"Danas je broj političkih zatvorenika u Rusiji veći od njihova ukupnog broja u cijelome Sovjetskom Savezu na početku razdoblja perestrojke 1980-ih", istaknuo je Račinski.
'Internacionala diktatura'
Treći nobelovac, Ales Bjaljacki, bjeloruski građanski aktivist i bivši zatvorenik, poznat po svome radu s nevladinom organizacijom, Centrom za ljudska prava 'Proljeće', u zatvoru je od srpnja 2021.
U iščekivanju suđenja na kojemu je suočen s kaznom zatvora u trajanju od dvanaest godina zbog "krijumčarenja" gotovine u korist bjeloruske oporbe, taj 60-godišnji aktivist nije smio poslati govor zahvale na današnju svečanost dodjele Nobelove nagrade.
Njegova predstavnica na ceremoniji, supruga Natalia Pintčuk morala se zadovoljiti izgovaranjem tek nekoliko njegovih riječi, posebice onih kojima poziva na ustanak protiv "internacionale diktatura".
Cilj Rusije je u Ukrajini uvesti "vazalnu diktaturu, istu kao u današnjoj Bjelorusiji, gdje se ignorira glas potlačenog naroda, gdje postoje ruske vojne baze, gdje je ekonomska ovisnost golema, a posvuda je prisutna kulturna i jezična rusifikacija. Dobrota i istina ipak se moraju moći zaštititi” poručio je Bjaljacki preko svoje supruge.
U Stockholmu, gdje se u subotu dodjeljuju i ostale Nobelove nagrade (za medicinu, fiziku, kemiju, književnost i ekonomiju), ove će godine na svečanosti sudjelovati čak 26 dobitnika.
Naime, zbog epidemije covida-19 laureati iz 2020. i 2021. nisu mogli otputovati u glavni grad Švedske da bi preuzeli svoje nagrade i ček na 10 milijuna kruna (oko 900.000 eura).
Rusi dronovima napali elektroenergetsku mrežu u ukrajinskoj Odesi
15:50 - Sva infrastruktura, osim ključne, u lučkom gradu Odesi na jugu Ukrajine ostala je bez struje nakon što je Rusija upotrijebila bespilotne letjelice za udar na energetska postrojenja, objavili su lokalni dužnosnici u subotu, a nestankom struje pogođen je i velik dio okolne regije.
"Zbog razmjera štete svi potrošači u Odesi osim ključne infrastrukture isključeni su iz mreže", napisao je gradonačelnik Odese Genadij Truhanov na Facebooku.
Odesa, najveći ukrajinski lučki grad, imala je više od milijun stanovnika prije ruske invazije 24. veljače. U priopćenju koje je gradska uprava objavila na aplikaciji Telegram navodi se da su ruski udari pogodili ključne dalekovode i postrojenja u regiji Odese u ranim jutarnjim satima u subotu.
Guverner regije Odese Maksim Marčenko rekao je da je Rusija koristila dronove 'kamikaze', koji se zabiju u svoju metu umjesto da ispaljuju streljivo, te da su dva oborena iznad Crnog mora. "Zbog udara nema struje u gotovo svim okruzima i zajednicama naše regije", napisao je Marčenko na Telegramu.
Moskva od listopada u velikim valovima gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena.
Ukrajina kaže da su napadi ratni zločini zbog njihovog razornog učinka na život civila, dok Moskva tvrdi da su to legitimni vojni ciljevi.
Ruske snage napadale su ukrajinske položaje u Luhansku i Donecku, prema ruskom ministarstvu obrane, a glasnogovornik ministarstva u subotu je rekao da su vojnici zauzeli položaje u blizini dva grada. "U području Donjecka ruske jedinice nastavile su s napadima i protjerale neprijatelja iz utvrđenih položaja", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov. Ustvrdio je da su osvojeni položaji na sjeveru između gradova Kremina i Limana.
Tjednima se pojavljuju izvještaji da je ukrajinska vojska u defenzivi u Donecku u istočnoj Ukrajini i pokušava zadržati svoje položaje ispred industrijskog grada Donecka i istočno od urbanog područja između Slovjanska i Kramatorska. U tom području vode se žestoke borbe, posebice u blizini grada Bahmuta, a obje strane izvješćuju o značajnim gubicima.
Rusija je u rujnu jednostrano anektirala ukrajinske regije Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja, unatoč prosvjedima Ukrajine i Zapada da je taj potez prekršio međunarodno pravo. Moskva nema potpunu kontrolu nad tim regijama i Ukrajina je nedavno oslobodila njihove dijelove od ruske okupacije.
Sjevernije ukrajinske snage još uvijek imaju prednost nakon što su istjerale ruske borce iz regije Harkiva. Obje strane izvješćuju o uzajamnim napadima u tom području. Promatrači su također izvijestili da su ruske snage u tom području izgradile utvrde duge 60 kilometara do ruske državne granice.
Kerry: SAD bi mogao 'prilagoditi' subvencije za zelenu energiju nakon gnjeva EU-a
15:00 - Sjedinjene Države otvorene su za izmjene kada su posrijedi unosne subvencije za zelenu energiju koje su izazvale gnjev s druge strane Atlantika jer navodno utječu na gubitak radnih mjesta u Europi, rekao je američki izaslanik za klimu John Kerry.
U intervjuu za londonski BBC, emitiranom u subotu, Kerry je izrazio strepnju zbog odluke britanske vlade po kojoj se dopušta otvaranje rudnika ugljena unatoč nastojanjima da se smanje emisije ugljika.
Nekoliko čelnika EU-a, među kojima i francuski predsjednik Emmanuel Macron je, za vrijeme posjeta Washingtonu reklo da američke subvencije potiču europske tvrtke na preseljenje u Sjedinjene Države.
Američkim fiskalnim paketom pod nazivom 'Zakon o smanjenju inflacije' predviđeno je oko 370 milijarda dolara subvencija za zelenu energiju, kao i smanjenje poreza na električne automobile i baterije proizvedene u SAD-u. Kerry smatra da su takve mjere potrebne za pokretanje klimatske tranzicije.
"Hoćemo li razmotriti je li to prikladno, ima li nekih poteza i prilagodbi koje su ispravne, a istodobno neće štetiti našim naporima? Uvjeren sam da bi predsjednik (Joe) Biden takvo što razmotrio", rekao je.
Biden je za vrijeme susreta s Macronom govorio u prilog tom potezu. Rekao je da nije nikada kanio dovesti u nepovoljan položaj saveznike Sjedinjenih Država te je dodao kako shvaća zabrinutost EU-a.
Kerry se oglasio nakon što je Britanija u srijedu odobrila plan o otvaranju prvoga novog rudnika ugljena u sjevernoj Engleskoj u posljednjih nekoliko desetljeća da bi osigurala gorivo za proizvodnju čelika, projekt za koji kritičari kažu da će dovesti u pitanje britanske klimatske ciljeve.
"Očigledno ćemo slušati kritike, jer je generalno ideja o novome rudniku ugljena u bilo kojem obliku suprotna od one koju većina ljudi zagovara", rekao je Kerry, dodavši da je na nedavno održanom samitu o klimi COP27 u Egiptu nedostajala "kolektivna ambicija" čiji je cilj izbjeći najgore moguće modele kada je posrijedi globalni porast temperatura.
No generalno gledajući, Kerry je govorio u prilog procesu UN-a. "Da nema takvog procesa, morali biste ga izmisliti. Jer u ovaj dijalog i u ove napore morate uključiti sve nacije na našem planetu."
Zelenskij: Rusi su uništili Bakhmut
13:05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izvijestio je da su ruske vojne snage "uništile" grad Bakhmut na istoku Ukrajine, dok je ukrajinska vojska izvijestila o raketnim i zračnim napadima u više dijelova zemlje.
Najnovije bitke ruskog devet i pol mjesečnog rata u Ukrajini bile su usredotočene na četiri pokrajine za koje je ruski predsjednik Vladimir Putin ilegalno tvrdio da ih je pripojio krajem rujna, izvijestio je Associated Press.
Borbe ukazuju na borbu Moskve da uspostavi kontrolu nad regijama i odlučnost Ukrajine da ih povrati. Zelenskij je rekao da je situacija "i dalje vrlo teška" u nekoliko gradova na prvoj crti u istočnim ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk.
"Bakhmut, Soledar, Marjinka, Kreminna. Dugo vremena na zemlji ovih područja više nema živog mjesta koje nije oštećeno granatama i vatrom", rekao je Zelenskij u svom noćnom video obraćanju.
"Okupatori su zapravo uništili Bahmut, još jedan grad Donbasa koji je ruska vojska pretvorila u spaljene ruševine."
Nije precizirao što misli pod "uništenim", a neke su zgrade ostale stajati, a stanovnici su viđeni na gradskim ulicama.
Australija uvela sankcije Rusiji i Iranu
10:30 - Australija je priopćila da će uvesti ciljane sankcije Rusiji i Iranu kao odgovor na, kako je nazvala, "nečuvena" kršenja ljudskih prava. U izjavi, ministrica vanjskih poslova Penny Wong rekla je da će sankcije biti nametnute 13 pojedinaca i dva entiteta, uključujući iransku moralnu policiju i Snage otpora Basij, te šest Iranaca uključenih u gušenje prosvjeda izazvanih smrću 22-godišnjeg Mahse Aminija rujna u pritvoru.
Sedam Rusa koji su umiješani u, kako je rekao ministar vanjskih poslova, pokušaj atentata na bivšeg oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog također će imati sankcije zbog ljudskih prava, rekla je Wong u svojoj izjavi.
U članku za Sydney Morning Herald, Wong je rekla da je Seyed Sadegh Hosseini, kojeg je opisala kao višeg zapovjednika iranske Islamske revolucionarne garde, jedan od onih koji će biti sankcionirani. Bio je na popisu zbog svoje navodne uloge u "neselektivnoj uporabi nasilja protiv prosvjednika".
"Flagrantno i rašireno nepoštivanje ljudskih prava vlastitog naroda od strane iranskog režima užasnulo je Australce, a počinitelji moraju odgovarati", napisala je Wong u novinama u subotu.
Potpora Irana Rusiji trebala bi rasti u zamjenu za vojni pristup 'bez presedana'
10:20 - Potpora Irana ruskoj vojsci vjerojatno će rasti u nadolazećim mjesecima i Moskva će Teheranu vjerojatno ponuditi "neviđenu" razinu vojne potpore zauzvrat, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
Najnoviji obavještajni podaci ministarstva kažu da je Iran postao jedan od glavnih vojnih podupiratelja Rusije otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači i da Moskva sada pokušava nabaviti više oružja, uključujući stotine balističkih projektila. Zauzvrat Rusija vrlo vjerojatno nudi Iranu vojnu i tehničku potporu bez presedana koja mijenja njihov obrambeni odnos.
Ministarstvo je priopćilo da je Rusija vrlo vjerojatno upotrijebila velik dio svojih zaliha vlastitih balističkih projektila kratkog dometa SS-26 Iskander, koji mogu nositi bojevu glavu od 500 kg do 500 km.
Ako Rusija uspije u službu staviti veliki broj iranskih balističkih projektila, vjerojatno će ih koristiti za nastavak i proširenje svoje kampanje napada na kritičnu nacionalnu infrastrukturu Ukrajine.
Nastavljaju se teške borbe u istočnoj i južnoj Ukrajini
10:15 - Associated Press izvijestio je u petak kako je ukrajinski predsjednički ured rekao da je pet civila ubijeno, a još 13 ranjeno u ruskom granatiranju u posljednja 24 sata. Regionalni guverner Donjecka, Pavlo Kirilenko, rekao je da ruske snage vrše ofenzivu na Bakhmut svakodnevnim napadima, unatoč velikim gubicima. "Te napade najbolje možete opisati kao topovsko meso. Većinom se oslanjaju na pješaštvo, a manje na oklop, i ne mogu napredovati".
U susjednom Lugansku u istočnoj Ukrajini, regionalni guverner, Serhij Haidai, rekao je da ukrajinska vojska gura svoju protuofenzivu prema Kreminni i Svatove.
Na jugu, regionalni guverner Hersona, Jaroslav Janiševič, rekao je da je osam civila ranjeno u ruskom granatiranju u protekla 24 sata. U gradu Hersonu, koji je Ukrajina ponovno zauzela prošlog mjeseca, oštećene su dječja bolnica i mrtvačnica.
U susjednoj regiji Zaporižija, ruske snage granatirale su Nikopol i Červonorihorivka, koji se nalaze preko rijeke Dnjepar od nuklearne elektrane Zaporižija koju je okupirala Rusija.
Guverner Zaporižija, Valentin Rezničenko, rekao je da je rusko granatiranje oštetilo stambene zgrade i dalekovode. U regiji Harkiv, na sjeveroistoku, guverner Oleh Siniehubov rekao je da su tri civila ranjena u ruskom granatiranju, a da je jedan kasnije preminuo.
Stoltenberg: Ne možemo određivati budućnost Ukrajine u Bruxellesu
10:00 - U intervjuu za norvešku javnu televiziju glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je da osjeća veliku osobnu odgovornost u nastojanjima da rat u Ukrajini završi na način koji će osigurati da Ukrajina ostane neovisna, demokratska država Europe.
"Najbolji način da se to ostvari jest potpora Ukrajini kako bi dobila vojnu silu koja će učiniti da ruski predsjednik Putin shvati kako mora pregovarati uz temeljnu pretpostavku da je Ukrajina neovisna nacija", rekao je Stoltenberg.
"Ovaj rat će najvjerojatnije završiti pregovorima, ali mi znamo da na ono što se događa za pregovaračkim stolom ovisi o snazi na ratištu. Tek kada predsjednik Putin shvati da Ukrajina posjeduje snagu koja onemogućava da netko drugi preuzme kontrolu nad njom, Rusija će izaći s takvom ponudom koja će omogućiti Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna nacija", poručio je Stoltenberg.
Novinar ga je upitao kako bi Ukrajinci trebali odrediti što je potrebno pružiti, a što ne da ne završe kao gubitnici.
"Zato i jest na Ukrajincima da naprave tu tešku procjenu, a ne na nama. Mi ne možemo određivati budućnost Ukrajine u Bruxellesu, Washingtonu ili Londonu. Oni o tome moraju odlučiti u Kijevu", kazao je.
Zelenskj i britanski premijer azgovaraju o 'formuli mira'
8:00 - Britanski premijer Rishi Sunak razgovarao je u petak s predsjednikom Zelenskim o mogućoj "formuli mira" u Ukrajini.
"Održavam redoviti dijalog s premijerom @Rishi Sunak. Danas smo razgovarali o provedbi naše "formule mira", suradnji na obrambenim sposobnostima i energetskoj stabilnosti Ukrajine", napisao je Zelenskij na svom Twitter profilu.
SAD odobrio novi krug financiranja Ukrajine
7:00 - Sjedinjene Države dogovorile su novi paket pomoći Ukrajini od 275 milijuna dolara.
Ova runda financiranja uključivat će "oružje, topničke projektile i opremu za pomoć Ukrajini u jačanju njezine protuzračne obrane", navodi Pentagon.
Najveća ruska Ikea izgorjela do temelja u navodno podmetnutom požaru
4:00 - Vodeća ruska trgovina Ikea izgorjela do temelja u, kako se sumnja, podmetnutom požaru. Mega trgovački centar u Himkiju progutao je požar koji je doveo do urušavanja dijela strukture – uključujući ono što je nekoć bila najveća ruska trgovina Ikea prije nego što je se kompanija povukla iz zemlje uslijed ruske invazije.
Hitna služba je potvrdila da je 70 vatrogasaca i 20 vatrogasnih vozila gasilo požar, a potvrđena je i smrt jedne osobe.
Rusko Istražno povjerenstvo potvrdilo je da istražuje uzrok požara, što bi moglo sugerirati da je požar povezan s ratom u Ukrajini.
Ruske snage izgubile su dodatnih 310 vojnika prema ukrajinskom Ministarstvu obrane
3:00 - Ukrajinsko ministarstvo obrane tvrdi da je u posljednja 24 sata poginulo još 310 ruskih vojnika, čime se ukupan broj gubitaka popeo na 93.390.
Ministarstvo je citiralo heavy metal bend Metallicu: "Zauvijek vjerujemo tko smo i ništa drugo nije važno" (“Forever trusting who we are And nothing else matters”).
Putin razočaran izjavama Angele Merkel
4:30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je u petak razočarenje nedavnim izjavama bivše njemačke kancelarke Angele Merkel o Ukrajini. Rusija je protumačila njezinu izjavu u intervjuu za Zeit online da znači da je mirovni plan iz Minska sklopljen samo kako bi se Ukrajini dalo vremena da se naoruža i pripremi za rat s Rusijom.
"To je za mene bilo apsolutno neočekivano. To je razočaravajuće. Iskreno, nisam očekivao čuti nešto takvo od bivše njemačke kancelarke", rekao je Putin novinarima u Biškeku.
Francuska predviđa povratak Europe nuklearnoj energiji
4:30 - Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire predvidio je povratak nuklearnoj energiji svih velikih industrijskih zemalja, uključujući Njemačku.
"Nema velike industrijalizirane nacije bez nuklearne energije", rekao je Le Maire u petak tijekom posjeta nuklearnoj elektrani Penly blizu Dieppea na sjevernoj obali Francuske.
Bjelorusija pristaje na tranzit ukrajinskog žita
4:30 - Belorusija je u petak rekla UN-u da će pristati, bez ikakvih uvjeta, na tranzit ukrajinskog žita preko svojeg teritorija kako bi ga se moglo izvoziti preko litavskih luka, rekao je glasnogovornik UN-a.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres sastao se u petak u New Yorku sa zamjenikom bjeloruskog ministra vanjskih poslova Jurijem Ambrazevičem, rekao je glasnogovornik Stephane Dujarric nakon sastanka.
Ambrazevič je također "ponovio zahtjeve svoje vlade da mogu izvoziti vlastita gnojiva, koja su trenutačno pod sankcijama", rekao je.