- 306. dan ruske invazije na Ukrajinu
- Troje poginulih u padu olupine ukrajinskog drona na rusku vojnu bazu
TIJEK DOGAĐAJA:
Zelenskij: 'Situacija je teška i bolna'
22.55 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u ponedjeljak rekao da je situacija na bojišnici u području Donbasa "teška i bolna" i da iziskuje "snagu i koncentraciju" cijele zemlje. "Najprije, stvari na bojišnici. Bahmut, Kremina i druga područja u Donbasu, koja zahtijevaju maksimalnu snagu i koncentraciju. Situacija je tamo teška i bolna. Okupatori raspoređuju sve resurse koji su im dostupni, a to su značajni resursi, kako bi postigli neku vrstu napredovanja", rekao je Zelenskij u svojoj noćnoj videoporuci. Ukrajinski je predsjednik u ponedjeljak također rekao da se nastavljaju prekidi u opskrbi električne energije i da je gotovo devet milijuna ljudi i dalje bez nje. Dodao je da su električari, koji popravljaju električnu mrežu nakon opetovanih ruskih napada, mnoge ljude iznova priključili na nju tijekom Božića, no da su problemi i dalje prisutni. "Naravno, prekidi opskrbe se nastavljaju... Situacija je od ove večeri takva da je u različitim ukrajinskim pokrajinama gotovo devet milijuna ljudi bez električne energije. No, brojevi i dužina prekida postupno se smanjuju", kazao je Zelenskij.
Posebne uniforme za žene u vojsci
22.34 - Žene koje služe u ukrajinskoj vojsci će biti opremljene prikladno dizajniranim uniformama, a neke su već stavljene na probu, objavio je ministar obrane Oleksij Reznikov na Facebooku u ponedjeljak. Prva serija novih uniformi, uključujući i donje rublje, raspodijeljena je u nekoliko brigada radi probe, kazao je Reznikov. Moguće su izmjene uniformi nakon probnog razdoblja. Posebno dizajnirane čizme za žene, kao i pancirni prsluci, doći će u siječnju, rekao je ministar, dodavši da će se vojska pobrinuti i za trudnice. Reznikov je procijenio da je u ukrajinskoj vojsci 41 000 žena, a da dodatnih 19 000 žena radi u oružanim snagama kao civili. Otprilike 5000 žena, koje služe u nizu oklopnih, pješadijskih i topničkih jedinica, izravno je uključeno u sukobe, napisao je Reznikov.
Zelenskij zatražio potporu Indije u postizanju mira
19.46 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je potporu Indije za provedbu mirovne formule za okončanje rata u Ukrajini nakon telefonskog razgovora s indijskim premijerom Narendrom Modijem. Zelenskij je rekao da je iskoristio priliku da objavi svoj mirovni plan. "Sada računam na sudjelovanje Indije u njegovoj provedbi", tvitao je ukrajinski predsjednik i zahvalio Modiju na humanitarnoj pomoći Indije te na potpori u UN-u. Zelenskij namjerava iznijeti svoju "formulu" na mirovnom samitu. Kijev zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga s ukrajinskog teritorija kao preduvjet za održavanje samita. Indija je zauzela neutralan stav u sukobu i održava veze i s Rusijom i sa Zapadom. Ne podržava ekonomske sankcije Rusiji i poziva na dijalog zaraćenih strana. New Delhi nastavlja uvoziti relativno jeftinu rusku naftu i snažno ovisi o Rusiji u pogledu vojne opskrbe. Indija trenutačno predsjeda skupinom G20. Modi je "objasnio glavne prioritete indijskog predsjedanja G20, uključujući isticanje zabrinutosti zemalja u razvoju u pogledu sigurnosti hrane i energije", priopćio je njegov ured nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom.
Medvedev imenovan na novu dužnost
19.06 - Ruski predsjednik Vladimir Putin imenovao je bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva na novu dužnost, prvog zamjenika predsjednika Vojno-industrijskog povjerenstva, navodi se u uredbi koju je objavila vlada. Dekretom koji je potpisao Putin uvedene su promjene u Vojno-industrijskom povjerenstvu, a Medvedev, koji je trenutačno zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, naveden je kao prvi zamjenik predsjednika. Vojno-industrijsko povjerenstvo je stalno tijelo osnovano za osiguranje provedbe državne politike u području vojno-industrijskog kompleksa i vojno-tehničke potpore obrani, nacionalnoj sigurnosti i provedbi zakona, navodi se na web stranici vlade, piše CNN.
Ruski general iznenada preminuo u Moskvi
18.05 - Bivši vrhovni zapovjednik ruskih kopnenih snaga general Aleksej Maslov iznenada je preminuo. Maslov, koji je bio i glavni vojni predstavnik Rusije pri NATO-u, preminuo je na Božić u 69. godini života. Tvrtka Uralvagonzavod, u kojoj je radio nakon vojne karijere, objavila je njegovu smrt. Maslov se povukao iz vojne službe 2011. godine, piše The Guardian.
Blagdanska sezona u Moskvi sa simbolima sukoba
18.03 - Pred vratima moskovskog parka Gorkog osvanula su tri latinična slova Z, V i O - vojni simboli koji se koriste za promicanje sukoba u Ukrajini. U blizini su postavljeni tradicionalni svečani ukrasi i golema ukrasna kuglica dok roditelji i djeca odlaze u park na klizanje ili u kafiće. "Specijalna vojna operacija", kako Kremlj opisuje rat u Ukrajini, počela je prevladavati nad tipičnim blagdanskim ukrasima u prijestolnici Rusije. Nova godina je najpopularniji praznik u Rusiji, a pravoslavni vjernici slave još Božić 7. siječnja. U parku se nalazi paviljon sa studijem u kojemu se mogu snimiti novogodišnje i božićne video poruke za postrojbe. "Iz Moskve sam. Želimo da se naši vojnici što prije vrate", rekla je jedna djevojka. Blizu prometne moskovske ulice Tverskaje, djeca su pod nadzorom odraslih ukrašavala kartonske kutije kuglicama i slikama božićnih drvca u kojima će se slati poruke i pisma vojnicima. Na Crvenom trgu postavljen je paviljon za darivanje humanitarne pomoći vojnicima. Dok je svirala vesela glazba iz sovjetskog doba, starija gospođa pisala je poruku podrške ruskim snagama.
Novi detalji napada na rusku bazu
15.30 - U napadu ukrajinske bespilotne letjelice na zračnu bazu Engels u pokrajini Saratov na jugu Rusije poginule su tri osobe, objavilo je rusko ministarstvo obrane. Zračna baza Engels udaljena je više od 600 kilometara od Ukrajine, pa je ukrajinska vojska još jednom dokazala da je u stanju pogoditi ciljeve daleko od ukrajinsko-ruske granice. Kijev nije potvrdio napad na ruski aerodrom. Ukrajinski saveznici, u strahu od širenja rata, ne gledaju blagonaklono na napade na Rusiju.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je njihova protuzračna obrana oborila ukrajinski dron koji je letio na maloj visini u nedjelju oko 22.35. Krhotine uništene letjelice uzrokovale su smrt triju ruskih vojnika u noći na ponedjeljak, prenio je BBC priopćenje iz Moskve. No pitanje je jesu li ruske snage uspjele srušiti dron. Britanski Guardian kaže da nisu uspjeli potvrditi da je dron oboren. Potvrđena je informacija da je letjelica pogodila svoju metu kako je planirano, navodi list. Novinska agencija RBC-Ukrajina izvijestila je da su se čule dvije eksplozije.
Napadačima pogoduje, među ostalim, i to što su ruski bombarderi kad ne lete stacionirani u svojim bazama na otvorenom. Lako ih se snimi preko satelita i nezaštićeni su, što ih čini relativno lakom metom. Eksperti tvrde da je Engels-2 jedna od najvažnijih baza ruskog ratnog zrakoplovstva, piše Spiegel. U bazi su stacionirane 121. i 184. zrakoplovna pukovnija s teškim bombarderima, srce ruskog zračnog nuklearnog odvraćanja. Tu stacionirani bombarderi dugog dometa opremljeni su krstarećim projektilima koji mogu biti opremljeni i konvencionalnim i nuklearnim bojevim glavama. Odatle kreću u napade u kojima uništavaju ukrajinsku infrastrukturu.
Ukrajinske snage 'nedaleko' Kreminne
13.30 - Šef regionalne vojne uprave Luhansk, Serhij Hajdaj, rekao je u Telegram postu da su borbe u tijeku.
"Vojno zapovjedništvo Ruske Federacije već se preselilo iz ovog grada u Rubižni", rekao je - znak da bi se Rusija mogla spremati za povlačenje.
Stoltenberg očekuje 'pravovremeno' pristupanje Švedske i Finske NATO-u
12.20 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u intervjuu za dpa u ponedjeljak kako očekuje da će se Švedska i Finska službeno pridružiti NATO-u u 2023. Stoltenberg nije mogao reći kada će se to točno dogoditi. Međutim, istaknuo je kako je "apsolutno uvjeren da će proces ratifikacije biti okončan na vrijeme".
Stoltenberg je time jasno dao do znanja kako ne očekuje da će Turska još dugo blokirati proces prijema Finske i Švedske u NATO. Najistočnija članica obrambenog saveza još nije ratificirala tzv. pristupne protokole kako bi otvorila put Finskoj i Švedskoj za ulazak u NATO. Tursko vodstvo svoj stav opravdava navodnom potporom dviju država "terorističkim organizacijama", misleći pritom na zabranjenu Radničku partiju Kurdistana (PKK).
Međutim, prema nekim spekulacijama ulogu u turskom blokiranju imaju i odluke pojedinih zemalja NATO-a koje su obustavile prodaju oružja Ankari. Primjerice, Sjedinjene Države isključile su Tursku iz svog programa proizvodnje borbenih zrakoplova F-35 nakon što je vlada u Ankari od Rusije kupila proturaketne sustave S-400, unatoč protivljenju partnera iz NATO-a zbog sigurnosnih razloga.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju zbog ruske agresije na Ukrajinu. Do kraja lipnja izgledalo je da je spor oko navodne podrške Švedske i Finske "terorističkim organizacijama" riješen. Međutim, Turska sada poručuje da sporazumi sklopljeni u to vrijeme još nisu ispunjeni, a da ih posebno ne provodi Švedska. Ankara između ostalog traži izručenje navodnih terorista.
Analitičar: Moglo bi doći do zanimljivih preokreta u Bahmutu i Kremini
10. 55 - Dr. Mike Martin, viši gostujući suradnik na studiju rata na King's Collegeu u Londonu, kaže da bi idući tjedan moglo doći do nekih zanimljivih pokreta u istočnim gradovima Bahmut i Kremina. Kaže kako Rusi "mjesecima pokušavaju probiti ukrajinske linije" u Bahmutu.
Ostvarili su "nevjerojatno spor napredak uz nevjerojatnu cijenu za ljude", kaže - ali grad je i dalje važan za Rusiju jer se uklapa u njihov narativ o "oslobađanju" regije istočnog Donbasa. Martin kaže da se čini da bitka za Bakhmut "polako kulminira" za Rusiju jer im ponestaje i ljudi i opreme.
U međuvremenu, ukrajinske snage se nadaju povratku teritorija oko Svatova i Kreminne. Dr. Martin kaže da ako to uspiju, potencijalno mogu prekinuti rusku logistiku u regiji Donbas. "Tijekom sljedećih tjedan dana pripazio bih na Bahmut i Kreminu. Osobito na Kreminu", kaže dr. Martin.
Britanski obavještajci: Rusi se ukopavaju
9.45 - Britanski obavještajci sugeriraju da su ruske snage uložile mnogo napora u jačanje svojih obrambenih pozicija. U svom najnovijem ažuriranju, Ministarstvo obrane je reklo da su moskovske trupe od listopada postavljale polja protutenkovskih i protupješačkih mina duž mnogih dijelova bojišnice.
Ministarstvo obrane je reklo da ovo "gotovo sigurno nadilazi ruske doktrinarne smjernice". Dodaju da te obrambene mjere možda neće biti učinkovite koliko bi Rusi željeli.
"Minska polja predstavljaju učinkovitu prepreku za obučene trupe samo ako su pokrivena promatranjem i vatrom", priopćilo je Ministarstvo obrane. "Veliki izazov za ruske snage vjerojatno će biti nedostatak sredstava za nadzor i obučenog osoblja za učinkovito praćenje velikih područja novih minskih polja."
Rusija je na Božić izvela 'više od 40 raketnih napada' na Ukrajinu
8.30 - Desetke gradova u ukrajinskim regijama Luhansk, Donjeck, Harkov, Herson i Zaporižja granatirale su moskovske trupe u prethodna 24 sata, objavila je rano jutros ukrajinska vojska koja ističe kako su se napadi dogodili u vrijeme dok Putin tvrdi da je "spreman pregovarati".
Troje poginulih u padu olupine ukrajinskog drona na rusku vojnu bazu
7.00- Tri vojne osobe poginule su kao posljedica pada olupine ukrajinskog drona na vojnu bazu u ruskoj regiji Saratov, izvijestile su ruske agencije pozivajući se na Ministarstvo obrane.
"Dana 26. prosinca, oko 01.35 po moskovskom vremenu, ukrajinska bespilotna letjelica oborena je na maloj visini dok se približavala vojnom aerodromu Engels u oblasti Saratov", priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.
"Kao posljedica pada olupine bespilotne letjelice, smrtno su stradala tri ruska pripadnika tehničkog osoblja koji su bili na aerodromu."
Ministarstvo je dodalo da zrakoplovna oprema nije oštećena.
Napad na rusku zračnu bazu Engels
4.00- Incident u zračnoj bazi Engels u ruskoj regiji Saratov se istražuje, ali nije bilo štete na civilnoj infrastrukturi, rekao je lokalni guverner nakon medijskih izvještaja o eksplozijama u bazi ranije u ponedjeljak. Ukrajinski i ruski mediji izvijestili su da su se nakon ponoći čule eksplozije u zračnoj bazi Engels, stotinama kilometara od bojišnice u Ukrajini. "Nije bilo hitnih slučajeva u stambenim područjima grada (Engelsa)," rekao je Roman Busargin, guverner regije u aplikaciji za razmjenu poruka. "Nema apsolutno nikakve opasnosti za stanovnike ... Objekti civilne infrastrukture nisu oštećeni."
Informacije o incidentu u vojnom objektu provjeravaju agencije za provođenje zakona. Novinska agencija RBK-Ukrajina izvijestila je da su se dogodile dvije eksplozije. Ruska novinska kuća Baza izvijestila je, pozivajući se na lokalno stanovništvo, da su sirene za zračnu uzbunu zavijale i da se čula eksplozija. Zračna baza u blizini grada Saratova, oko 730 km jugoistočno od Moskve, pogođena je 5. prosinca u, kako je Rusija rekla, napadima ukrajinskih dronova na dvije ruske zračne baze tog dana.
Dvostruki udari zadali su Moskvi veliki udarac glede reputacije i pokrenuli pitanja o tome zašto je njezina obrana zakazala, ocijenili su analitičari, dok se pozornost usmjeravala na korištenje dronova u ratu između susjeda. Ukrajina nikada nije javno preuzela odgovornost za napade unutar Rusije, ali je rekla da su takvi incidenti "karma" za rusku invaziju.
Zelenskij: 'Mrak nas neće spriječiti'
1.00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je građane svoje zemlje na nastavak ruskih napada u nekoliko preostalih dana 2022.
"Moramo biti svjesni da će naš neprijatelj pokušati učiniti ovo vrijeme mračnim i teškim za nas", rekao je u svom dnevnom video obraćanju u nedjelju navečer. Rusija je ove godine izgubila sve što je mogla izgubiti, rekao je. "Ali nakon raketnih napada na našu zemlju, na naš energetski sektor, pokušava nadoknaditi svoje gubitke lukavošću svojih propagandista". “Znam da nas mrak neće spriječiti da povedemo okupatore u njihove nove poraze”, nastavio je Zelenski. "Ali moramo biti spremni na svaki scenarij."
Zelenskij je uputio oštre riječi ruskoj vojsci koja je u subotu topničkim napadima u Hersonu na jugu zemlje ubila najmanje 16 ljudi, a ranila još 64. "Pronaći ćemo svakog ubojicu", poručio je ukrajinski čelnik.
Kijev smatra da bi političkom i vojnom vrh Rusije trebalo suditi za rat pred međunarodnim sudom po uzoru na suđenja nacistima u Nuernbergu nakon Drugog svjetskog rata.
