Beograd suzdržano reagira na situaciju u Crnoj Gori i niz prosvjeda koji su potaknuti usvajanjem spornog zakona o slobodi vjeroispovijesti i vjerskim zajednicama, a poruke o potrebi smirivanja napetosti stižu i iz političkog i crkvenog vrha.
"Nažalost, tamo se događaju krupne stvari. Srbi su u prilično velikom problemu. Moje osobno mišljenje je da treba stvari smirivati", istaknuo je u utorak patrijarh srpski Irinej nakon sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u povodu situacije u Crnoj Gori.
'Važno je sačuvati mir i ublažiti napetosti'
. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sastanka s patrijarhom Irinejom da je "važno sačuvati mir i ublažiti napetosti".
"Uvjeren sam da nitko u Crnoj Gori ne smatra kako bi bilo dobro da netko zaposjeda manastire", rekao je Vučić, sugerirajući kako je "neophodno jedinstvo srpskog naroda".
Treba, rekao je Vučić, razumjeti "s kakvim se nacionalnim problemima suočavamo, poštujući državne granice drugih zemalja". "Jedinstvo srpskog naroda je nešto na čemu će Beograd nastaviti raditi", istaknuo je.
'Logističar i naredbodavac je službeni Beograd'
Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić smatra kako je važno da se svi problemi u regiji rješavaju dijalogom jer je to "u interesu svih".
"Nadam se da će se svi problemi u regiji, uključujući i ovaj koji je nastao u Crnoj Gori zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je donijet uz protivljenje Srpske Pravoslavne Crkve i izaziva ogromnu strepnju za sudbinu našeg naroda i naše crkve u toj zemlji, rješavati dijalogom i na miran način", istaknuo je izjavi za agenciju Tanjug Dačić.
Reagirajući na događanja u Crnoj Gori skupina intelektualaca iz regije ocijenila je ranije ovog tjedna da je Srbija kriva za destabilizaciju stanja u Crnoj Gori, za ugrožavanje mira, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka u toj zemlji.
"Strateg, pokrovitelj, logističar i naredbodavac posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore je službeni Beograd, odnosno vlasti Srbije, Srpska pravoslavna crkva i najveće oporbene stranke", istaknuto je u apelu koji je potpisalo 88 osoba iz javnog života regije.
