Socijaldemokrati su ostvarili bolji rezultat od demokršćana na nacionalnim izborima u Njemačkoj, ali za formiranje buduće vlade na čelu s jednom od te dvije opcije bit će presudni zeleni i liberali, kažu hrvatski analitičari i dodaju da je velika koalicija najmanje izgledna.
Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da "nijedna opcija nije isključena pa čak ni ponavljanje izbora", ali daje prednost koaliciji SPD-a, liberala i zelenih jer su ostvarile bolji rezultat nego na prošlim izborima i zato što se rezultati izbora uglavnom interpretiraju kao "nezadovoljstvo velikom koalicijom".
Puhovski upravo zato veliku koaliciju ne smatra vjerojatnom iako je ne isključuje.
"Alternativna koalicija - demokršćani, zeleni i liberali također je moguća. Međutim zeleni su veoma oštro protiv, barem zasad, koalicije s CDU-om dok su liberali, naročito sinoć, mnogo manje oštro iznosili rezerve prema koaliciji SPD-om", rekao je Puhovski.
Vanjskopolitički analitičar Goran Bandov smatra da su na stolu tri opcije: "Prva je između SPD, zelenih i liberala, a druga moguća koalicija je između CDU/CSU, zelenih i liberala".
Treća je opcija velika koalicija koja bi mogla samostalno sastaviti vladu, ali bi mogla u nju pozvati i zelene i liberale primjerice kao dodatnog partnera u toj velikoj koaliciji, nastavio je.
"Čini se kako je velika koalicija najmanje poželjna opcija i da će do nje doći ako pregovori o drugim koalicijama ne budu uspješni", smatra Bandov.
Višeslav Raos misli da velika koalicija nije realna opcija.
"Postoji jedan zamor od velike koalicije jer velika koalicija znači da velike stranke u zemlji surađuju i da moraju dijeliti odgovornosti i da možda ne mogu do kraja provoditi svoje programe niti biti ideološki dosljedni", rekao je Raos.
'Semafor' ili 'Jamajka'
"I matematički i politički moguće su dvije opcije. U obje opcije će i liberali i zeleni biti u vladi i samo je pitanje tko će voditi tu vladu - socijaldemokrati ili demokršćani", rekao je Raos.
SPD je na izborima osvojio 25,7 posto, a CDU povijesno niskih 24,1 posto. Zeleni su treća najjača opcija s 14,8 posto osvojenih glasova, dok liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) ima 11,5 posto podrške birača.
Ovisno o stranačkim bojama, semaforskom koalicijom naziva se ona SPD-a, zelenih i liberala, a jamajačka je ona koju bi predvodio CDU s potonje dvije stranke.
Bandov smatra da će upravo zeleni i liberali "odlučiti tko će biti kancelar".
"Između te dvije stranke bit će najviše napetosti u pregovorima, jer imaju značajno udaljene političke stavove u nizu pitanja, posebice oko poreznih reformi i dodatnog opterećivanja gospodarstva i građana", rekao je Bandov.
Puhovski je zelene i liberale usporedio s "dva mlađa brata ili dvije mlađe sestre koje se tuku u koaliciji".
"Liberali će slabiti zelene ambicije jer su oni protiv povećanja poreza, a to mnogi aspekti zelene politike traže. Oni su za to da se puno polaganije mijenja ustroj industrijskih postrojenja s obzirom na opterećenje okoliša itd. Puno su konzervativniji kad je primjerice riječ o izbacivanju dizel automobila iz gradova tako da će tu biti zeleni na neki način djelomično blokirani kontra pozicijom liberala", rekao je Puhovski.
Dodao je da se, iako su zeleni "jako dobro prošli" na ovim izborima, ne treba zaboraviti da se "do prije mjesec dana očekivalo da će biti prvi".
Klimatske promjene bile su u fokusu izborne kampanje uoči njemačkih izbora, a Bandov podsjeća da je Angela Merkel u prvom govoru 2005. godine naglasila "kako želi biti klimatska kancelarka" pa i priznala da nije dovoljno učinjeno.
"Ako u novoj vladi budu i zeleni što se trenutno čini kao sigurnim ishodom, vjerojatno će već zacrtane zelene politike biti brže i efikasnije implementirane, a njemački liberali će pripaziti da utjecaj tih politika ima održive posljedice na njemačko gospodarstvo i građanstvo", rekao je Bandov.
Raos dodaje da tema klimatskih promjena nije upitna ni u jednoj političkoj opciji, već je pitanje će platiti ekološku tranziciju.
Nepovoljno za hrvatske ambicije u BiH
Puhovski je istaknuo da je njemačka politika na čelu s Angelom Merkel skrenula ulijevo i da "njemački demokršćanski političari i političarke zastupaju teze koje su u nekim aspektima ljevije od onoga što kod nas zastupaju socijaldemokratske elite, recimo kad je riječ o obiteljskoj politici i istospolnim brakovima, o ekologiji, digitalizaciji, poreznoj politici".
Puhovski dodaje da "ne treba zaboraviti da su kršćansko demokratske opcije, odnosno CDU i CSU doživjele daleko najlošiji rezultat ikada u povijesti Savezne Republike Njemačke".
Raos očekuje da će nova vlada, osobito ako je bude vodio socijaldemokrat Olaf Scholz biti oštrija prema Kini i Rusiji.
"Oštrija u smislu kritike njihove politike prema ljudskim pravima, prema novinarima, slobodi govora s jedne strane, a s druge strane i kritika različitih ekoloških aspekata suradnje s Kinom i s Rusijom."
Ne misli da će biti promjene oko politike proširenja EU-a i da će, u slučaju socijaldemokrata na vlasti, njemačka politika birati "individualan pristup za zemlje jugoistočne Europe".
"Nitko baš nije previše raspoložen za skoro primanje novih članova, to može naravno razočaravajuće zvučati za Sarajevo, Beograd, Podgoricu, ali to je nažalost realnost za njih", dodao je Raos.
Idući izbori koji će biti u fokusu javnosti su francuski predsjednički izbori 2022. godine. Iako je prerano prognozirati pobjednika izbora i još jedan mandat Emmanuela Macrona, Raos smatra da će Macron "sigurno naći sugovornike u novoj njemačkoj vladi oko snaženja EU-a prema van".
Što se tiče Hrvatske, Puhovski smatra da "za hrvatske ambicije u Bosni i Hercegovini nije naročito povoljno" da socijaldemokrati ili liberali dobiju ministarstvo vanjskih poslova u novoj vladi, ali dodaje da će "s druge strane biti prekinuta gotovo pupčana veza koju ima Angela Merkel sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem što bi opet Hrvatskoj u mnogočemu olakšalo poziciju".
