Klimatske promjene nisu jedina prijetnja planeti. Situacija koja posljednjih tjedana zabrinjava više od ishoda samita u Glasgowu je ishod političkog sukoba između Tajvana i Kine, točnije Kine i Amerike. Jer političku retoriku sve više zamjenjuje vojna retorika i ne samo retorika.
Oko Tajvana kruže kineski borbeni avioni a oko planete Zemlje prvi put kruže kineske hipersonične rakete. Amerika s Tajvanom ima sporazum prema kojemu ga je dužna vojno štititi, a Joe Biden je neki dan rekao kako ima namjeru držati se tog sporazuma.
Tajvan se od Kine odvojio nakon drugog svjetskog rata, Peking ga nikad nije priznao kao samostalnu državu, zbog toga nije ni član UN-a.
Ali, za Ameriku i američke saveznike u pacifiku Tajvan ima izuzetno važno strateško značenje, a ima i za sve nas. Jer na Tajvanu se nalazi i najveća tvornica čipova na svijetu.
"Kina bi mogla biti spremna na invaziju do 2025. Može li SAD izgubiti rat s Kinom oko Tajvana?", "Ako Kina napadne Tajvan, što će napraviti Europa?, "Mogući je treći svjetski rat s Kinom". Ovo su samo neki od naslova koji se pojavljuju na svjetskim portalima kako rastu tenzije.
"Glasno se zavjetuju da će se ujediniti sa Tajvanom i šalju naslagane vojne avione u rekordnim brojevima", rekao je nedavno u svojoj emisiji komičar i voditelj John Oliver.
Amerikanci već dugo po pitanju Tajvana i Kine prakticiraju politiku strateške dvosmislenosti, no ovo je prvi put da su izjavili da će u slučaju napada na Tajvan krenuti u njegovu obranu.
"Naše partnerstvo i potpora Tajvanu čvrsti su poput kamena. Što se tiče suradnje po pitanju sigurnosti, predani smo tome da pomognemo Tajvanu da i dalje bude u mogućnosti sam se obraniti", poručila je direktorica Američkog instituta u Tajvanu, Sandra Oudkirk.
Kinezi koji ujedinjenje s Tajvanom smatraju gotovom stvari bijesni su zbog uplitanja Amerikanaca. Samo lani Amerika je prodala Tajvanu oružja u vrijednosti 5 milijardi dolara.
"Suprotstaljamo se uplitanju SAD-a u kineske unutarnje poslove. SAD kontinuirano pokazuje mišiće, provocira kako bi nastali problemi u Tajvanskom tjesnacu", izjavio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wnag Wenbin.
Kina je nedavno pokazala mišiće lansiranjem hipersonične nuklearne rakete koja je prije ubrzanja do svog cilja kružila u orbiti. Zorana Baković je 35 godina živjela u Kini i već godinama piše o pokazivanju mišića na jugoistoku Azije.
"Ovo što je Kina sada pokazala je nešto što i nije pretjerano iznenađujuće, ali je samo potvrda u kom smjeru Kina ide. Ide u smjeru takve vojne sposobnosti gađati atomskim naoružanjem bilo koju točku na svijetu, bilo koju točku na američkom kontinentu", kaže politička komentatorica Dela za Aziju, Zorana Baković.
To je daleko više od hladnog rata. Hladni rat između SAD-a i Kine traje već neko vrijeme. Sada smo, ne bi rekla na samom rubu samog rata, ali je to jedan vrlo bitan korak u tom smjeru.
"Korak preko ruba nećemo dočekati", smatra Kristijan Kotarski, izvanredni profesor na FPZG-u.
"Ono što zapravo Tajvan štiti, daje mu određenu snagu, je to što je Tajvan ključno svjetsko mjesto gdje se proizvode poluvodiči bez kojih nema suvremene potrošačke elektronike, nema automobila", rekao je.
Sinoć su se sastali kineski ministar vanjskih poslova i američki
državni tajnik, nije poznato je li išta dogovoreno, ali
analitičari smatraju da to daje nadu da bi moglo doći i do
razgovora na samom vrhu, među predsjednicima.
