Vanuatu je mala otočna državica u južnom Pacifiku, ali i veliki borac za zaštitu prirode. Naime, oni imaju jedan od najstrožih zakona o zabrani plastike. Kako bi zaštitila grebene, šume i rijeke, njihova je vlada prošle godine zabranila uporabu jednokratnih plastičnih vrećica, slamki i kutija od stiropora, javlja BBC.
"Plastika je poput čudovišta. Ne utječe samo na kopnene životinje, već i na morske, pogotovo kornjače i ribe. Prije je bilo puno plastike, a nakon zabrane ne vidite više vrećice za jednokratnu upotrebu, što je dobro", kaže Martika Tahi iz Društva prirodnih znanosti Vanuatua.
Put do zabrane je bio težak, a u borbu protiv zagađenja uključili su se i mnogi građani, poput kuharice na tržnici i članice organizacije "Bez plastike, molim", Myriam Melo.
"Ljudi su bili jako ljuti kad smo prvi put htjeli zabraniti plastične vrećice. Na tržnici sam o tome govorila svim mamama. Nije to bio lagan posao. Ljudi obično uzmu plastiku i odu u svoje vrtove ili je uzmu kad su u trgovinu, jer je ondje besplatna. Morali smo održati mnogo sastanaka, potpisali smo peticiju i Vlada je rekla kako je to vrlo važno", rekla je Melo.
Razvoj male proizvodnje
Zabrana je donijela do razvoja male proizvodnje, jer alternative plastičnim pakiranjima, poput tradicionalnih torbi, postaju sve traženije.
"Zabrana plastike nam je puno pomogla, posebno u ekonomskom razvoju koje jača, a potražnja je jako visoka. Žene kod kuće, u svojim gradovima, sad žive od toga. To je postalo njihovo zanimanje", kaže Rosalie Vatu, pletilja torbi.
Iako zabrana traje godinu dana promjene su vidljive. Iz Društva prirodnih znanosti Vanuatua tvrde kako su putem čišćenja kopna i obale skupili podatke koji pokazuju da plastične vrećice više nisu najzastupljeniji otpad. No, još uvijek ima plastike u vanuatskim rijekama i u moru uz obalu. No, problem je i odlaganje prikupljene plastike. Naime, Vanuatu nema reciklažni pogon, pa većina plastike završi na smetlištu.
Problem s uvozom i odlaganjem
"Činjenica koja je puno pomogla pri uvođenju zabrane je ta što je sva plastika uvezena. Morali smo imati ili dobar sustav prikupljanja ili uvesti zabranu. Ljudi su se nesumnjivo naviknuli na korištenje plastike i sada se polako rješavaju tih navika", kaže Ionie Bolenga, iz Ureda za okoliš Vanuatua.
Iako je navike teško mijenjati, neki stanovnici žele još zabrana. Vlada je već donijela odluku koja stupa na snagu u prosincu. Njome će biti zabranjeno još sedam plastičnih proizvoda, uključujući poslužavnike i mreže za pakiranje hrane, plastične i stiroporne čaše te pribor za jelo, uključujući i kuhače. No, to bi moglo ugroziti lokalnu ekonomiju.
"Ima stvari koje ne možete zabraniti. Kada smo uvoznici svega što ne proizvodimo ovdje, teško je zabraniti stvari poput plastičnih omota za hranu. Morat ćemo se osloniti na velike proizvođače iz inozemstva koji izvoze proizvode na mjesta poput Vanuatua da nađu neka druga rješenja", kaže Christina Shaw iz Društva prirodnih znanosti Vanuatua.
Građanima je svejedno, oni žele čist okoliš. Myriam Melo zaključuje: "Moj je cilj da jednog dana jednostavno budemo prisiljeni koristiti lokalne i tradicionalne proizvode. Bit ću sretna zbog svoje zemlje, čistog okoliša i prirode."